[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/10\/16\/6980588184-7333aa8231-o.png","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/10\/16\/100x73\/6980588184-7333aa8231-o.png","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/10\/16\/6980588184-7333aa8231-o.png","size":"590.57","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Ljepota i zdravlje

BiH u evropskom vrhu po gojaznosti stanovništva

Služba za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježava danas Svjetski dan zdrave hrane jednodnevnim seminarom o temi “Zdrava ishrana - Izazov modernog svijeta”.

-Zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj ishrani - kazala je doktorica Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, koja je uz stručnjake INZ-a, bila u ulozi predavača na ovom seminaru.

Bosna i Hercegovina, napominje, susreće se s problemom loše hrane i gojaznosti, dok je problem pothranjenosti nešto manji problem. Poseban problem je nedostatk vitamina i minerala u ishrani.

- Najviše insistiramo i radimo na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, da se najveći broj djece 'uhvate' na fundamentalnim mjestima. Na onim mjestima na kojima mi, kao država, entitet, javnost možemo da reagujemo, a to su, naravno, odgojno-obrazovne ustanove - ističe Filipović-Hadžiomerović.

Ciljna grupa je predškolski uzrast djece, jer se navike i rizici, kako napominje, formiraju u najranijoj dobi, ali zato što su i dostupni u vrtićima.

-Napravili smo smjernice u ishrani djece od 0 do 3 godine, a onda i od 0 do 19 godina, što znači da je obuhvaćena kompletna dječija populacija. Služili smo se pozadinskim informacijama vezanim za stanje uhranjenosti i prehrambene navike, kako naše tako i zemalja u region, s kojima smo slični, ali i evropske i svjetske smjernice - dodaje Filipović-Hadžiomerović.

Uz podršku UNICEF-a, u vrtićima se upravo realizira i treća faza projekta “Zdravo jedi-zdravo rasti”, a Filipović-Hadžiomerović upozorava da je istraživanje uhranjenosti populacije od 0 do 5 godina pokazao trend gojaznosti.

To je veliki problem, jer se, kako napominje, rizici za razvoj oboljenja razvijaju i prije rođenja, a i u najranijoj dobi.

-Imamo preko 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto gojazne djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u vunerabilnim grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj procenat nešto viši od 9 posto - kaže Filipović- Hadžiomerović te napominje kako je procenat gojaznog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!