Život / Okoliš

Povodom 26. aprila, Svjetskog dana obnovljivih izvora energije (OIE), koji se danas obilježava u cijelom svijetu kao dan sjećanja na posljedice katastrofe u Černobilu i štetnost nuklearne energije, kao i energije iz fosilnih goriva, iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da Bosna i Hercegovina i dalje svoju električnu energiju u najvećoj mjeri dobija iz termoelektrana na ugalj koje su dokazano štetne po zdravlje, klimu i životnu sredinu.

 - Pored toga, našoj zemlji prijete i štetne posljedice odlaganja radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško u mjestu Trgovska Gora na samoj granici Hrvatske i BiH, koje je samo jedan kilometar udaljeno od Parka prirode Una i istoimene rijeke. Riječ je o ozbiljnoj i opasnoj prijetnji po zdravlje stanovnika i životnu sredinu - istakla je Majda Ibraković, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Naglašava da naša država ima veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kao članica Energetske zajednice i obavezu da poveća potrošnju istovremeno podstičući proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Svijest o potrebi zamjene ovih izvora sa obnovljivim izvorima energije je u posljednje tri dekade povećana, te su ulaganja u nove tehnologije, kao što su solarna i vjetro energija, postala trend u cijelom svijetu.

Kako navode iz Centra za životnu sredinu, postojeći sistem podsticaja u BiH je zastario i podrazumijeva garantovanu cijenu i otkup na period od 12 do 15 godina za komercijalne proizvođače putem naplate naknade za obnovljive izvore energije od građana. S obzirom da je tehnologija solarnih i vjetroelektrana u posljednjih 10 godina znatno uznapredovala, cijene ovih tehnologija su pale za skoro 90 posto što ih čini daleko konkuretnijim, održivijim i dostupnijim od hidroelektrana i termoelektrana na ugalj. To znači da komercijalne proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora nije potrebno uopšte podsticati.

- Domaće vlasti su kroz dosadašnje zakonodavstvo omogućile podsticanje uglavnom proizvođača iz malih hidroelektrana (MHE). Na ovaj način se u neravnopravan položaj dovode svi ostali proizvođači, posebno nekomercijalni proizvođači i samostalni proizvođači-potrošači, dok se novcem građana omogućava bogaćenje investitora u MHE koje su nedvosmisleno štetne po prirodu i ljude - naveo je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Dodao je da entitetske vlade u BiH trenutno pripremaju nacrte novih zakona o obnovljivim izvorima energije u kojima bi građanska energija trebala biti prepoznata kao najveća društvena korist za koju je potrebno obezbijediti investicione podsticaje iz naknade koju ti isti građani plaćaju preko računa za električnu energiju. Ukidanjem dosadašnjih podsticaja povlaštenim proizvođačima stvorio bi se zakonski okvira u kojem bi građani pojedinačno ili udruživanjem u zajednice OIE bili stimulisani da proizvode i koriste samostalno proizvedenu energiju.

Da bi se ovaj sistem, odnosno novi zakonski okvir približio građanima i omogućio investicije u građansku energiju, važno je da građani jasno iznesu svoje stavove i mišljenja učešćem u javnim konsultacijama na ovaj nacrt zakona, a očekuje se da će se to desiti u drugoj polovini 2021. godine, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.