Ekonomija

Nezapamćeno kišovito proljeće i činjenica da se prema meteorološkim prognozima stabilizacija vremenskih prilika i dalje ne nazire, doveli su poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini na rub propasti. Nekontrolisani uvoz žita iz Ukrajine sada prijeti da ih i definitivno gurne preko ruba.

-Situacija sa sjetvom je nikakva. Urađena do pola, pola nije završeno.  A slaba je fajda i od onoga što je zasijano. Trune u zemlji, slabo klija, ne niče...Voda i poplave su sve odnjele tako da će se morati presijavati, a već je šesti mjesec. Kasni se debelo u svemu. Pratimo prognoze, ali mrka kapa. Godina će biti nikad gora. Problem na problem je što i jesenja sjetva treba da počne za 10-15 dana, ali se zbog velike vlage ni to neće moći raditi. Još je veći problem su brojne biljne bolesti. Prinosi će biti značajno umanjeni  – sumorno konstatuje za portal Start Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Prošle godine poljoprivredi je presudilasuša, a ove godine obilne padavine. Nekada to bude mraz ili nešto treće, ali egzistencija poljoprivrednika je hronično na ivici. Bićo se slaže sa tom konstatacijom, ali ipak opominje da situacija svake godine postaje sve gora.

Ističe i kako će i ove godine biti poskupljenja hrane, ali da u tome, kao ni do sada, neće učestvovati poljoprivredni proizvođači  nego mešetari koji diktiraju cijene.

-Sve je stradalo. Imaćemo problem sa žitom. Pšenica je izuzetno skupa kultura za saditi. Znamo kakve su cijene bile goriva, sjemena, đubriva, zaštite..Sadnja je skuplja i do 400% u odnosu na nekoliko godina unazad – ilustruje naš sagovornik, a onda i ukazuje na problem nekontrolisanog uvoza, prije svega iz Ukrajine.

-Sada na tržištu imate pšenicu po 30-35 feninga, a našem proizvođaču, s obzirom na cijenu inputa, ne isplati se ispod 40-45 feninga samo da bi bio na nuli. Ukrajinsko žito nama pravi veliki problem. Ionako nemamo dovoljnu proizvodnju, a ukrajinsko žito će nam i to ugušiti. To se odnosi generalno na uvoz, ali trenutno je gorući problem pšenica. Puni su silosi, pa i ovo što se digne naše pšenice neće niko otkupiti – upozorava Bićo.

Prema njegovim riječima, država bi trebala intervenisati u cilju zaštite od uvoza, što poljoprivrednici traže već godinama. On ističe da bi se finansijski trebalo pomoći proizvođačima da presiju ono što je propalo pod uslovom da ne bude novih ekstremnih padavina.