Magazin / Start IZDVOJENO

Početkom decembra konzorcijum koji čine Laurentis Energy Partners, njena filijala Canadian Nuclear Partners SA (CNPSA) i BWXT Canada potpisao je ključni ugovor sa vladom Bugarske za dalji nastavak projekta izgradnje dva nova reaktora AP1000 dizajna u bugarskoj nuklearnoj elektrani Kozloduj.

Istovremeno, američka kompanija Holtec International i mađarska energetska kompanija MVM potpisali su Memorandum o razumijevanju (MoU) u cilju istraživanja mogućnosti uvođenja tehnologije malih modularnih reaktora SMR-300 u Mađarskoj, prenio je WNW.

Ovaj sporazum direktno se nadovezuje na strateški Memorandum o nuklearnoj energiji koji su vlade SAD i Mađarske potpisale 7. novembra 2025. godine, nakon razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i mađarskog predsjednika Viktora Orbana.

Prije nekoliko dana i u Hrvatskoj je u javnu raspravu pušten Nacrt prijedloga zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, koji je izradila radna grupa sastavljena od niza stručnjaka na tom području. To je prvi ozbiljniji pravni korak u dugotrajnom i skupom procesu gradnje prve nuklearne elektrane na hrvatskoj teritoriji. I naš drugi susjed Srbija je krajem 2024. godine ukinula tridesetpetogodišnji moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana.

Sve ovo pokazuje da i ovaj region sve veće potrebe za energijom pokušava ili bar razmišlja u tom pravcu, riješiti izgradnjom nuklearnih elektrana.

Imajući na umu da i Bosna i Hercegovina ima slične potrebe, a da su skoro sve termoelektrane na izmaku životnog vijeka postavlja se pitanja da li bi i mi trebali početi razmišljati u sličnom smjeru.

Prof. dr Zijad Bajramović, dipl.el.ing., predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE - BH K CIGRE u razgovoru za portal Start BiH ističe kako  je izgradnja nove nuklearne elektrane strateška investicija za dugoročnu energetsku stabilnost i ekonomski rast svake države.

Prema njegovim riječima ako se posmatraju samo elektroenergetski aspekti, nuklearne elektrane su pogodne kao zamjenske tehnologije termoelektranama na ugalj tvrdi naš sagovornim uz konstataciju da nuklearne elektrane osiguravaju stabilnu proizvodnju uz povoljne cijene električne energije i niske emisije štetnih gasova.

-Za BiH najbolja tehnologija je izgradnja malih modularnih reaktora koje nude poboljšanu sigurnost. Eventualno, u obzir dolazi i kupovina dijela vlasništva kod većih nuklearnih elektrana koji se planiraju graditi u regionu – kaže Bajramović koji odmah ističe kako posebne izazove predstavljaju sigurnosni aspekti i tretman nuklearnog otpada.

-Prilikom donošenja odluka, ali i eventualnog osposobljavanja kadrova, projektovanja i izgradnje nuklearnih reaktora za proizvodnju električne energije koristiti kapacitete domaće pameti, jer određeni fakulteti i kompanije mogu biti partneri prilikom školovanja kadrova, ali i partneri i podizvođači isporučiocima tehnologija nuklearnih reaktora – smatra naš sagovornik.

On posebno ističe mogućnost regionalne saradnje u oblasti nuklearne energije, koja podrazumijeva zajedničko korištenje resursa, znanja i infrastrukture, a istovremeno doprinosi sigurnosti, smanjenju troškova i jačanju povjerenja među državama.

-Zemlje Balkana mogu biti podržane preko IAEA kroz program Tehničke saradnje, te zajednički učestvati u projektima vezanim za nuklearnu sigurnost, radiološku zaštitu, nuklearnu medicinu, i tretman radioaktivnog otpada. Regionalna saradnja kroz aktivno učešće i transparentan pristup će omogućiti Bosni i Hercegovini smanjenje rizika, bolje iskorištavanje resursa, razmjenu znanja i lakši pristup finansiranju – kaže Bajramović.

Troškovi izgradnje

Podsjećamo da su se u aprilu ove godine u Sarajevu na okruglom stolu sastali stručnjaci iz regiona koji su razgovarali na temu nuklerane energije. Tom prilikom Đorđe Lazarević iz beogradskog Instituta "Nikola Tesla" je govorio i o cijenama izgradnje nuklearnih elektrana.

-Postoji neki cjenovni rang, a on je od 5.000 eura do 10.000 eura po kilovatu. Tako da bi izgradnja jednog postrojenja od 1.000 megavata koštala od pet milijardi eura do 10 milijardi eura. Troškovi su upravo najveći izazov kada su u pitanju nuklearne elektrane. Međutim, rad i kasnije održavanje same elektrane je daleko povoljnije od drugih baznih izvora energije. Ona ne emituje ugljendioksid (CO2), što je jako važno – kazao je Lazarević.

Na kraju razgovora Bajramović je naveo i koji su potrebni koraci za izgradnje nuklearne elektrane:

• Staviti van snage Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana, „Službeni list SFRJ“ br. 87/87), donijeti Zakon o nuklearnoj energiji – Lexspecialis, donijeti EU/IAEA zahtjeve i licencne faze izgradnje nuklearne elektrane,
• Jačanje regulatora i institucija, izvršiti energetsko planiranje,
• Provesti studije (seizmika, geologija, hidrologija, poplave, ekstremi klime, udaljenost od naselja, evakuacijski putevi) i izvršiti izbor lokacije,
• Odabrati tehnologiju i definisati model nabavke,
• Finansiranje (način finansiranja, državne garancije) i stanje tržišta
• Okolinska dozvola i ugovaranje,
• Izgradnja,
• Rješavanje pitanje otpada i sigurnosti. Priključenje na mrežu i komercijalni rad.

Treba spomenuti da se trenutno u 32 države proizvodi električna energija u nuklearnim elektranama. Kada je pak riječ o Evropskoj uniji, čak četvrtina električne energije dolazi iz nuklearnih elektrana.