Sredinom novembra velikom gala večeri Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK) obilježilo je 25 godina rada, a ujedno je obilježeno i 15 godina Wirtschaftsvereina, odnosno Udruženja za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih privrednih odnosa koje broji više od 100 članova. Večeri je prisustvovalo oko 180 uzvanica iz privatnog sektora kao i njemački ambasador u BiH, predstavnici Goethe-Instituta, AHK Srbije, kao i mnogi drugi partneri

Na poziciji zamjenice direktorice Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK) odnedavno se nalazi Mostarka Azra Ramić. O koliko velikom priznanju se radi govori podatak da se na tako visokoj i važnoj poziciji nikada do sada nije nalazio državljanin Bosne i Hercegovine.
U razgovoru za magazin Start BiH Ramić ističe kako je zahvalna na ukazanom povjerenju te da će joj u fokusu biti izgradnja snažnog povjerenja između privrednika, partnera Predstavništva i AHK što je, po njenom mišljenju, ključno za uspješnu saradnju. S obzirom da je na ovu poziciju došla sa također značajne pozicije u privrednom odjelu Njemačke ambasade u BiH, ističe kako je već imala priliku da sarađuje sa mnogim predstavnicima njemačkog kapitala i vladinim institucijama i organizacijama, te da joj je posebno drago što tu saradnju može nastaviti u sklopu angažmana u AHK.
- Prvih 25 godina rada u BiH, AHK je kontinuirano rasla i gradila svoj status kao pouzdan partner. Mnoštvo projekata, konferencija, B2B razgovora, edukacija, saradnji i poslovnih prilika je stvoreno u tom periodu. Ured u BiH je jedan od 150 u 93 države širom svijeta. Dio smo globalne mreže sa preko 64.000 članova. To su resursi koji nama daju stratešku važnost, te ih namjeravamo u budućnosti adekvatno iskoristiti. Shodno tome imamo i ambiciozne ciljeve za narednih 25 godina! - sumira naša sagovornica dosadašnji rad Predstavništva, ali i samouvjereno najavljuje buduću plodonosnu saradnju.
Osim toga što je Njemačka najveća evropska ekonomija, Njemačka je i jedan od najvećih investitora, a do sada su njemačke kompanije investirale oko milijardu maraka u Bosnu i Hercegovinu.
- Za njemačke investitore je atraktivan metalni, drvni, automotive, IT sektor, ali u posljednje vrijeme i puno intenzivnije energetski sektor. Međutim, itekako postoji interes i za turistički sektor. Konkretno, već u narednoj godini planiramo jedan projekat iz te oblasti realizovati uz podršku njemačke vlade, dok aktuelno provodimo projekte iz oblasti vodoprivrede i drvne industrije. Naši članovi zapošljavaju, prema posljednjim podacima, 11.090 građana Bosne i Hercegovine, sa čak 1,5 milijardi kovertibilnih maraka prometa - ilustruje Ramić neke od važnih statističkih ekonomskih podataka koji oslikavaju ekonomsku saradnju BiH i Njemačke, ali i efikasan rad AHK-a.
Nažalost, trenutni rat u Ukrajini, koji se nadovezao na pandemiju covid-19, doveo je do globalne energetske krize, galopirajuće inflacije i enormnog poskupljenja hrane, što je posljedično dovelo do toga da su neke evropske zemlje već u trećem kvartalu tekuće godine ušle u recesiju, a predviđanja za narednu godinu su još sumornija. Stoga i ne čudi da se u 2023. očekuje i pad investicija na evropskom kontinentu, što će se svakako negativno odraziti i na ekonomske prilike u BiH.
- Činjenica jeste da je naša krovna institucija DIHK upravo objavila istraživanje koje potvrđuje tu tezu. DIHK je inače njemačka institucija odgovorna za sve njemačke vanjskotrgovinske komore. Međutim, na nama je da i u toj krizi pronađemo prilike. Mislim da smo, nažalost, iskusni sa kriznim situacijama, pa su naši privatnici u mogućnosti da se brzo prilagode novim okolnostima. Upravo to su u proteklom periodu iskoristili da se nametnu kao alternativa drugim, daljim lokacijama. Iz tog razloga je BiH sve više tražena kao partner u saradnji sa njemačkim tržištem. Strateški položaj naše države, kulturološka bliskost, zajednički sistemi vrijednosti i konkurentne cijene su samo neki od faktora koji privlače direktne njemačke investicije u BiH. Cilj nam je da val nearshoringa (premještanje proizvodnje u državu koja je geografski relativno blizu, za razliku od dosadašnje prakse offshoringa. odnosno premještanja proizvodnje na jeftiniji Daleki istok, op. aut.) iskoristimo maksimalno, zagovaramo BiH kao lokaciju, te podržimo firme u osnivanju i stvaranju konkretnih poslovnih prilika kroz naše strukture i mreže kojima raspolažemo - optimistična je naša sagovornica.
Pa ipak postoji i ona druga strana, negativna, koja svakako nije od koristi u privlačenju investicija. Kako nam je rečeno, očekivano, glavni faktor koji odvlači i usporava strane investicije u BiH je politička nestabilnost, a zatim komplikovan administrativni sistem, koji pritom nije digitalizovan.
- Naravno da bi ne samo bolja digitalna nego i cestovna infrastruktura značajno olakšala poslovanje. Osim toga često dobijemo upit o postojanju subvencija za strane investitore u BiH. Sa druge strane imamo podatke da ukoliko se strani investitori zaista odluče za BiH i prevaziđu sve potencijalne prepreke, oni reinvestiraju u BiH i šire svoje poslovanje. Investitori rijetko izlaze razočarani sa našeg tržista. Kroz razgovore sa firmama možemo potvrditi da iste imaju vrlo pozitivno iskustvo u saradnji sa uposlenicima i partnerima iz BiH. Često hvale marljivost, predanost poslu i lahkoću usvajanja novih znanja na radnom mjestu - navodi Ramić.
Kada je riječ o najavljenoj mogućnosti dobijanja kandidatskog statusa za BiH naša sagovornica ističe kako bi to bilo od važnosti za sve građane BiH, a samim tim i za privredu i javni sektor. Ona dodaje kako bi nam to ne samo omogućilo pristup određenim fondovima i projektima nego bi značajno i ulilo povjerenje stranim investitorima iz razloga što bi kandidatski status podrazumijevao prethodno sticanje političke stabilnosti i ispunjavanje određenih uslova Evropske komisije.
Njemačka je već decenijama zemlja u koju u potrazi za boljim živitom migriraju hiljade naših građana, a taj tempo je čak i intenziviran posljednjih godina. Nažalost, uglavnom se radi o mladim i stručnim ljudima.
- Njemačko tržište vapi za stručnom radnom snagom. Međutim, tu muku dijele i mnoge druge države pa i BiH. Zajedničkim snagama nastojimo građanima BiH poboljšati uslove u privatnom sektoru, ali i privatnicima unaprijediti uslove poslovanja, kako bi onda posljedično ponude za uposlenike mogle biti atraktivnije i konkurentnije. Ipak, BiH se ne može takmičiti sa Njemačkom, jer po našim saznanjima građani nerijetko napuštaju domovinu radi manjka perspektive za sebe i svoje porodice. To se više odnosi na političku nestabilnost, zdravstveni, pravosudni i obrazovni sektor, nego na privredni. Mislim da rijetko ko napušta svoju domovinu, socijalnu mrežu – prijatelje i porodicu, svoj jezik, kulturu i tradiciju samo iz finansijskih razloga. To su pitanja koje trebaju riješiti nadležne vlasti, a mi stojimo na raspolaganju za svaku saradnju i pomoć koju možemo pružiti - kaže Ramić.
S obzirom na već spomenutu trenutnu ekonomsku krizu koja, kako sada stvari stoje, još nije ni blizu vrhunca, za kraj smo ostavili pitanje koje istina više spada u domen predviđanja jer u vremenu opšte sigurnosne neizvjesnosti jasno je da je gotovo nemoguće sa sigurnošću prognozirati kada bi krizi mogao doći kraj.
U AHK međutim kažu da je DIHK radio istraživanje i na ovu temu, sa posebnim osvrtom na njemačke investicije.
U njemu se navodi kako ekonomski efekti ruskog rata protiv Ukrajine i kineske zero-covid politike zamagljuju izglede njemačkih kompanija na njihovim međunarodnim lokacijama. Tako, recimo, 47 posto (prethodno istraživanje: 37 posto) anketiranih kompanija širom svijeta očekuje da će se konjunktura ohladiti u narednih dvanaest mjeseci. Centralni rizici za razvoj sopstvenog poslovanja su poremećaji u lancima snabdijevanja (42 odsto), visoke cijene sirovina (42 odsto) i cijene energije (41 odsto) i pad potražnje (41 odsto).
Naročito u Evropi, poslovna očekivanja kompanija su se primjetno zamaglila i daleko su pesimističnija nego u Sjevernoj Americi, Africi i MENA regiji, kao i u azijsko-pacifičkom regionu ne računajući Kinu.
- Uprkos brojnim poslovnim rizicima, kompanije na svojim međunarodnim lokacijama ostaju robusne i trenutno i dalje izvještavaju o pretežno dobroj poslovnoj situaciji. S obzirom na nepredvidiva globalna dešavanja teško je davati projekcije, ali zato možemo reći da se nadamo otvorenoj saradnji svih uključenih aktera da kroz podršku privatnog sektora doprinesemo poboljšanju opće ekonomske situacije u BiH - poručuje naša sagovornica u ipak optimističnom tonu.
Kako smo uspjeli saznati, trenutno se vode razgovori sa nekoliko njemačkih investitora koji su zaintersovani za ulaganje u BiH.
- Konkretno, uz našu pomoć trenutno dolaze tri nova investitora na naše tržište, koji planiraju uposliti značajan broj ljudi. Nažalost, ne možemo još govoriti o detaljima - kaže Ramić.
Osim saradnje sa privatnim sektorom u BiH i Njemačkoj, AHK intenzivno sarađuje sa kompletnom njemačkom zajednicom u BiH poput Njemačke ambasade, GIZ-a, KFW, Goethe-Instituta i parterskih komora, kako stranih tako i domaćih. Osim toga, u prioritete rada ubrajaju i regionalnu saradnju. Ističu kako je BiH malo tržište pa privrednici i komore kroz regionalnu saradnju pokušavaju ostati konkurentni. Tako među svojim članovima imaju firme koje su zastupljene istovremeno u BiH i u Hrvatskoj ili Srbiji, pa često organizuju zajedničke aktivnosti.
Napominju kako je uloga AHK da bude most između BiH i Njemačke, da spajaju i doprinesu unaprijeđenju poslovnih prilika na obje strane. Pojedinačno bi to značilo:
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.