[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/03\/18\/l-ae2598861347be80d3074b02d706f50b.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/03\/18\/100x73\/l-ae2598861347be80d3074b02d706f50b.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/03\/18\/l-ae2598861347be80d3074b02d706f50b.jpg","size":"77.73","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Svijet

Alijev: Azerbejdžan i Armenija 'bliži miru nego ikada'

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je da je njegova zemlja „bliža nego ikada” miru s Armenijom, pola godine nakon što je Azerbejdžan povratio svoj Karabah od njegove etničke armenske većine, što je izazvalo masovni egzodus etničkih Armena.

 

- Danas smo u aktivnoj fazi mirovnih pregovora s Amenijom – izjavio je Alijevi nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bakuu, navodi se u transkriptu izjave objavljene na websiteu azerbejdžanskog čelnika.

- Sada smo bliže miru nego ikada ranije - kazao je

Stoltenberg je izjavio da pozdravlja korak ka miru između dvije zemlje.

- Cijenim ono što kažete o tome da ste bliži mirovnom sporazumu nego ikada prije - kazao je Stoltenberg, sudeći po transkriptu objavljenom na web stranici NATO-a.

- I mogu vas samo ohrabriti da iskoristite ovu priliku za postizanje trajnog mirovnog sporazuma s Armenijom - kazao je.

U decembru su susjedi s južnog Kavkaza objavili zajedničku izjavu u kojoj navode da žele postići mirovni sporazum, i otada su održali brojne razgovore, uključujući dvodnevne pregovore u Berlinu u februaru.

Ured za štampu armenskog premijera Nikola Pašinjana nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev da prokomentira izjavu Alijeva.

Kršćanska Armenija i većinski muslimanski Azerbejdžan prvi put su ušli u rat zbog otcijepljene regij Nagorno-Karabah 1988. Nakon decenija neprijateljstva, Azerbejdžan je u septembru ponovo zauzeo Karabah, koji je od 1990-ih kontrolirala njegova etnička armenska većina, uprkos tome što je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana.

Ofanziva je navela većinu od 120.000 etničkih Armena u regiji da pobjegnu u susjednu Armeniju.

Armenija je ofanzivu opisala kao etničko čišćenje. Azerbejdžan je to negirao i saopćio da su oni koji su pobjegli mogli ostati i biti integrirani u Azerbejdžan.

Ključni elementi u osiguranju sporazuma su demarkacija granica i uspostava regionalnih saobraćajnih koridora kroz teritoriju drugih.

Armenija je također pokrenula pitanje određivanja kontrole etničkih enklava s obje strane granice, prenosi Reuters.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!