Život / Nauka i tehnologija

Bosna i Hercegovina raspolaže izuzetno snažnim potencijalom naučne dijaspore, koji bi uz sistemsku saradnju s domaćim institucijama mogao postati jedan od ključnih pokretača tehnološkog, ekonomskog i društvenog razvoja zemlje. Istovremeno, ubrzani razvoj umjetne inteligencije otvara novu priliku da se Bosna i Hercegovina uključi u globalne tokove inovacija i razvoja bez višedecenijskog zaostatka za tehnološki razvijenijim državama, ocijenio je u intervjuu za Fenu predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) Zlatan Akšamija.

Povodom 17. Dana BHAAAS-a, koji se od 4. do 7. juna održavaju u Sarajevu, Akšamija je govorio o ulozi naučne dijaspore u razvoju Bosne i Hercegovine, rezultatima saradnje Akademije s univerzitetima, zdravstvenim ustanovama i istraživačkim centrima, povezivanju mladih stručnjaka s međunarodnim akademskim mrežama te mogućnostima koje otvaraju nove tehnologije.

Prema njegovim riječima, nauka predstavlja temelj razvoja svakog savremenog društva, jer upravo iz naučnih istraživanja proizlaze tehnologije koje oblikuju ekonomiju, unapređuju kvalitet života i stvaraju nove razvojne prilike.

- Nauka je pokretač društva. Od nauke dobijamo tehnologiju, a od tehnologije društvo ima dosta koristi. Bosna i Hercegovina ima možda i najjaču dijasporu po glavi stanovnika, i po brojnosti i po kvaliteti znanja i iskustva koje naši ljudi nose sa sobom. To je ogroman potencijal koji treba iskoristiti kroz dvosmjernu saradnju i razmjenu znanja - kazao je Akšamija.

Naglašava da upravo na toj ideji već godinama počiva rad BHAAAS-a, organizacije koja okuplja uspješne naučnike, ljekare, inženjere, umjetnike i stručnjake porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji danas rade na univerzitetima, institutima i u kompanijama širom svijeta.

Osnovna misija Akademije, dodaje, jeste stvaranje mostova između dijaspore i domaćih institucija kako bi se znanje stečeno u najrazvijenijim svjetskim centrima moglo prenijeti u Bosnu i Hercegovinu.

- Ovogodišnji Dani BHAAAS-a nastavak su takve misije, a tokom četiri dana bit će organizirano oko 25 stručnih simpozija iz oblasti medicine, prirodnih i tehničkih nauka, tehnologije, društvenih i humanističkih nauka, uz brojne kulturne i umjetničke sadržaje. Koncept BHAAAS-a uvijek je bio da je znanje bogatstvo koje možemo podijeliti - istaknuo je.

Među događajima koji privlače posebnu pažnju izdvajaju se Dani umjetne inteligencije, koji će tokom vikenda okupiti stručnjake iz različitih oblasti na panelima i diskusijama o uticaju i primjeni umjetne inteligencije u privredi, obrazovanju i svakodnevnom životu.

- Želimo otvoriti prostor za razgovor o tome kako se umjetna inteligencija može koristiti na odgovoran i koristan način. To je tema koja danas mijenja svijet i važno je da Bosna i Hercegovina bude dio tih procesa - rekao je.

Akšamija naglašava da se doprinos BHAAAS-a ne svodi samo na godišnje konferencije, već na kontinuirani rad tokom cijele godine kroz niz projekata i partnerstava s domaćim institucijama.

Jedan od primjera je hackathon iz oblasti umjetne inteligencije organiziran za studente tokom prethodne dvije godine.

- Imali smo sedam timova sa po pet studenata koji su radili na rješavanju konkretnog problema koristeći alate umjetne inteligencije. Takvi projekti mladima omogućavaju da razvijaju praktične vještine i upoznaju se sa savremenim tehnologijama - kazao je.

Istovremeno, BHAAAS je kroz saradnju s Asocijacijom za napredak nauke i tehnologije (ANT) radio na razvoju STEM muzeja, namijenjenog učenicima osnovnih i srednjih škola.

Cilj tog projekta je približiti nauku i tehnologiju mladima kroz interaktivne sadržaje i eksperimentalni pristup učenju.

- Važno je da djeca i mladi što ranije dobiju priliku da istražuju nauku kroz praktičan rad i interakciju. To je ulaganje u buduće generacije istraživača, inženjera i inovatora - smatra Akšamija.

Posebno važnim segmentom rada Akademije smatra aktivnosti u oblasti medicine, koje posljednjih godina bilježe kontinuiran rast.

Članovi BHAAAS-a zaposleni u vodećim svjetskim zdravstvenim centrima redovno dolaze u Bosnu i Hercegovinu kako bi učestvovali u operativnim zahvatima, stručnim konsultacijama i edukacijama domaćih ljekara i studenata.

- Imamo dosta primjera kada naši doktori dolaze, rade operacije, konsultacije i sarađuju s mladim kolegama. Iz takvih aktivnosti nastao je i program mentorstva za studente medicine kojim povezujemo mlade ljude iz Bosne i Hercegovine sa uspješnim stručnjacima iz dijaspore - naveo je.

Mentorski program predstavlja jedan od najznačajnijih mehanizama povezivanja mladih s međunarodnim akademskim i profesionalnim mrežama, a Akademija trenutno radi na njegovom proširenju i na druge oblasti.

- Sada želimo program mentorstva proširiti i na arhitekturu, ali i druge discipline. Smatramo da upravo takvi programi mogu dugoročno dati veoma dobre rezultate - rekao je.

Osim formalnih programa, Akšamija ističe značaj neformalnih kontakata koji nastaju tokom konferencija, predavanja i stručnih skupova.

Prema njegovim riječima, upravo kroz takve susrete često dolazi do pokretanja zajedničkih istraživanja, projekata i međunarodnih partnerstava.

- Naši stručnjaci dolaze ovdje, održavaju predavanja i upoznaju studente i kolege. Iz tih razgovora nastaju nove ideje i saradnje. BHAAAS djeluje kao mreža koja pomaže da se pronađu ljudi sa sličnim interesima i povežu na konkretnim projektima - kazao je.

Govoreći o ulozi nauke u ekonomskom razvoju zemlje, Akšamija naglašava da je za ozbiljne rezultate potreban kontinuitet i dugoročno planiranje.

- To nije nešto što se može dogoditi preko noći. Potrebno je strateški raditi na razvoju saradnje i ulagati u oblasti u kojima Bosna i Hercegovina može razviti vlastite prednosti. Imamo talentovane mlade ljude, kvalitetne stručnjake u zemlji i ogromne resurse u dijaspori. Potrebno je sve to povezati - smatra on.

Kao jednu od najvećih razvojnih prilika vidi upravo umjetnu inteligenciju.

Prema njegovim riječima, svaka velika tehnološka promjena stvara prostor i za nove učesnike na tržištu, što manjim zemljama daje šansu da uhvate korak s najrazvijenijima.

- Umjetna inteligencija je oblast u kojoj se trenutno dešava velika revolucija. U takvim trenucima ne postoji velika prednost etabliranih igrača kao u nekim tradicionalnim industrijama. To otvara mogućnost i novim učesnicima da pronađu svoje mjesto i ostvare uspjeh - rekao je.

Ipak, upozorava da se cijeli svijet, pa tako i Bosna i Hercegovina, još uvijek nalazi u fazi traženja najboljih modela primjene umjetne inteligencije.

- Mladi ljudi su je već prihvatili i koriste je. Na nama je da pronađemo načine da se koristi za dobrobit društva, nauke i ekonomije. Umjetna inteligencija može ubrzati razvoj novih tehnologija i pomoći naučnoistraživačkom radu, ali zahtijeva i kvalitetne baze podataka, ozbiljna istraživanja i odgovoran pristup - kazao je.

Dodaje da upravo u povezivanju razvoja umjetne inteligencije sa naukom i istraživanjem vidi veliki prostor za djelovanje i u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o saradnji sa domaćim institucijama, Akšamija ocjenjuje da je posljednjih godina napravljen vidljiv napredak.

- Osjeća se da su vrata za saradnju sa dijasporom danas mnogo otvorenija nego ranije. Postoji iskren interes za zajednički rad, a podrška dolazi i od ministarstava koja se bave pitanjima dijaspore i međunarodne saradnje - rekao je.

Smatra da je posebno važno da institucije nastave slati jasnu poruku kako je saradnja sa stručnjacima iz dijaspore poželjna i korisna.

Istovremeno, dodaje, i članovi dijaspore moraju pažljivo slušati potrebe kolega u Bosni i Hercegovini kako bi pomoć bila konkretna i usmjerena na stvarne izazove.

- Nije cilj samo prenijeti znanje iz dijaspore prema Bosni i Hercegovini. Potrebno je razumjeti šta je ljudima ovdje zaista potrebno. Tek kada ta razmjena ide u oba smjera možemo ostvariti puni potencijal saradnje - naglasio je.

Kada je riječ o budućim aktivnostima, Akšamija navodi da BHAAAS trenutno realizira više projekata s domaćim fakultetima i istraživačkim institucijama.

Među njima izdvaja saradnju s Mašinskim fakultetom u Sarajevu na projektu razvoja termoelektričnih fasada, kao i saradnju s Elektrotehničkim fakultetom UNSA na organizaciji radionice za studente posvećene korištenju najnovijih softverskih alata za simulaciju materijala.

- Naša dijaspora je toliko raznovrsna i uspješna da gotovo ne postoji oblast u kojoj nemamo vrhunske stručnjake. Ključ je u tome da pronađemo prave veze, identifikujemo zajedničke interese i uključimo ljude koji svojim znanjem mogu pomoći razvoju konkretnih projekata u Bosni i Hercegovini - poručio je Akšamija u intervjuu za Fenu.