Vijesti / BiH

Lažne dojave o bombama koje su proteklog mjeseca učestalo stizale na adrese škola i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ne predstavljaju samo dječji hir, već ozbiljan sigurnosni i politički izazov, ocijenio je u razgovoru za Fenu Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

U aprilu su na e-mail adrese mnogih škola u Bosni i Hercegovini stizale dojave o postavljenim eksplozivnim napravama.

Policija je obavila niz protueksplozijskih pregleda nakon čega je utvrđeno da su sve dojave o postavljenim eksplozivnim napravama bile lažne.

Zbog dojava i pregleda koji su uslijedili nastava u pojedinim školama bila je obustavljena na nekoliko dana.

Iako su se sve dojave pokazale lažnima, Akrap smatra kako posljedice ovog djelovanja po društvo mogu biti značajne i dalekosežne, stoga prijetnje treba shvatiti iznimno ozbiljno.

- Sustav ih ozbiljno shvaća, barem po onome što ja vidim. Međutim, vrlo je važno znati dublju pozadinu stvari. Jer tu se ne kriju samo djeca i dječji hir, nego imate jako puno osoba koje su zainteresirane za destabilizaciju i destrukciju društva – izjavio je Akrap, koji je sudjelovao na Mostarskom sigurnosnom forumu.

Akrap smatra kako prijetnje ne dolaze samo od neodgovornih pojedinaca, koje psiholozi u kontekstu fenomena lažnih dojava o bombama najčešće opisuju kao adolescente željne pažnje i osjećaja kontrole.

Po njegovim riječima, uz prijetnje individualne prirode proteklih godina zabilježene su i dokazane prijetnje od strane pojedinih država što priču uvodi u daleko širi kontekst.

- Imate i države koje su zainteresirane za unošenje panike, kojima je u cilju rast nepovjerenja pojedinca u sposobnost države te izazivanje gospodarskih tenzija – naglasio je.

Po njegovim riječima, slučajevi lažnih dojava potvrđuju da suvremeni sigurnosni izazovi često koriste najranjivije segmente društva, poput obrazovnog sustava, za postizanje širih destruktivnih ciljeva.

- Stoga je adekvatan odgovor institucija, uz strogu kaznenu politiku i međunarodnu suradnju, ključan za očuvanje stabilnosti i sprječavanje daljnjeg širenja panike - zaključio je Akrap.

U Bosni i Hercegovini lažne dojave tretiraju se kao kazneno djelo za koje su zapriječene novčane i višegodišnje zatvorske kazne.

Nakon posljednjeg vala lažnih dojava u Bosni i Hercegovini nisu zabilježena hapšenja odgovornih, dok je u susjednoj Hrvatskoj potvrđeno hapšenje nekoliko osoba zbog izravne povezanosti s lažnim prijetnjama.