Vijesti / BiH

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatra u prvom čitanju (principi)  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koji su predložili članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić.

Ademović je na početku diskusije napomenuo da su to izmjene i dopune postojećeg zakona, a ne novi zakon, te da se nada će, kada se bude radila reforma u budućnosti, biti uspostavljen vrhovni sud koji je neophodan za ujednačavanje sudske prakse.

- Tada bi se moglo i govoriti o tome da sjedište tog suda ne bude u Sarajevu, nego da bude u Mostaru, u Banja Luci i tako dalje. Govorim o vrhovnom sudu. Sada, obzirom da se radi o izmjenama i dopunama postojećeg zakona, ovo je minimum odredbi izmijenjeno da bi se uspostavila dalja funkcionalnost ovog Apelacionog odjela i da se obezbijedi dvostepenost Suda Bosne i Hercegovine, odnosno da se Apelaciono odjeljenje izdvoji kao drugi nezavisan i nepristrasan sud - kazao je Ademović.

Po njegovim riječima, prijedlogom zakona se definira da predsjednika Apelacionog odjeljenja sada imenuje VSTV, a ne predsjednik suda, te će Apelaciono odjeljenje imati svoj budžet koji čini sastavni dio budžeta Suda BiH.

- Prijedlog zakona ne definiše sjedište Apelacionog suda, te shodno tome sjedište Apelacionog suda ostaje pri sjedištu Suda Bosne i Hercegovine - naveo je Ademović.

Dodao je da se Prijedlogom zakona ne tretiraju nadležnosti Suda, čime nadležnosti Suda ostaju nepromijenjene.

- Za razliku od Prijedloga zakona predloženog u Predstavničkom domu, ovaj Prijedlog zakona jasno definiše, u prelaznim i završnim odredbama, što je jako važno, da zatečene sudije ostaju na svojoj funkciji do izbora, dok se ne izaberu nove. Ovo iz razloga da se ne bi desila blokada - kazao je Ademović.

Posebno važno jeste, po njegovim riječima, da tim prijedlogom zakona preuzimamo obavezu da u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donesemo novi zakon o Sudu, koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je to predviđeno u mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

- Dakle, predmetni zakon predstavlja korak naprijed u pogledu efikasnijeg rada pravosudnih institucija, bez da su smanjene nadležnosti Suda i bez da se određivalo novo sjedište, jer za navedeno nije bilo opravdane potrebe - kazao je Ademović.

Nakon njega, delegatima se obratio ministar pravde BiH Davor Bunoza koji te obrazložio pojedine odredbe zakona.

Potom je uslijedila delegatska rasprava o predloženom zakonu.