Politika / BiH

Prošle sedmice Vijeće Evrope usvojilo je rezoluciju o stanju u Bosni i Hercegovini, u kojoj su sublimirani ključni učinjeni i neučinjeni koraci domaćih vlasti. U dokumentu su posebno detektovani problemi u vezi s neimenovanjem sudija iz Republike Srpske u Ustavni sud BiH, uz poziv nadležnim institucijama da to pitanje hitno riješe, kao i poziv Predsjedništvu BiH da dostavi rang-listu kandidata za Evropski sud za ljudska prava, kazao je stručnjak za ustavno pravo dr. Nedim Ademović u emisiji Plenum Federalne televizije.

Govoreći o ovom pozivu i dugogodišnjoj blokadi, advokat ustavnog prava Nedim Ademović smatra da se ne radi o novini, već o logičnoj reakciji međunarodnih institucija. „To je još jedan sasvim logičan potez prema Republici Srpskoj, zato što Republika Srpska, prije svega javna vlast, opstruira izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine. To je politika koju SNSD provodi“, rekao je Ademović.

On naglašava da posljedice takve politike ne snose političke elite, već građani.

 „Građani bi trebali biti svjesni da to ide prije svega njima na štetu. Zato što gube jednu vrlo vrijednu sudsku instancu, jedan pravni lijek, jednu konačnu instancu pred Evropskim sudom za ljudska prava, da u punom kapacitetu raspravljaju o njihovim slučajevima“, ističe Ademović.

Prema njegovim riječima, cilj ovakvih opstrukcija bio je slabljenje Ustavnog suda BiH. 

„SNSD je pokušao kroz čisto politikanstvo da oslabi Ustavni sud, da pokuša da kroz neimenovanje učini taj sud disfunkcionalnim. To je bila jedna površna politika, jer se takvom destruktivnom politikom u Bosni i Hercegovini nikada ne može nešto postići.“

Ademović ovakvo djelovanje ocjenjuje suprotnim temeljnim demokratskim vrijednostima. „To je bilo protivno principima demokratije i pravne države, za svaku osudu, i ja se nadam da će to prije svega građani prepoznati i da će oni na izborima kazniti SNSD, između ostalog i zbog činjenice da su obstruisali učešće u radu državnog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.“

Dodaje da je paradoksalno što su time onemogućeni upravo interesi Republike Srpske. 

„Na taj način su onemogućili da sudije koje se biraju iz Republike Srpske, kroz svoju participaciju, mogu artikulirati interese i kroz jači konsenzus dolaziti do boljih i kvalitetnijih mišljenja. Prema tome, to je prije svega išlo na štetu građana Republike Srpske.“

Osim problema s neimenovanjem sudija iz Republike Srpske, Ademović upozorava da se situacija dodatno komplikuje i u Federaciji BiH. Mandat predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana istekao je 1. decembra, iako je Parlament Federacije o tome bio blagovremeno obaviješten.

„Ustavni sud je još početkom prošle godine obavijestio Parlament Federacije da će 1. januara isteći mandat. Više puta su upozoravali, slali dopise i na jesen, kao i povodom isteka mandata sudkinjama Valeriji Galić u oktobru ove godine. Međutim, Parlament ne radi mnogo po tom pitanju.“

Na pitanje zašto se čeka, Ademović kaže da odgovor leži u političkim kalkulacijama. 

„Ja ne znam konkretan odgovor, to pitanje treba postaviti onima koji biraju sudije Ustavnog suda BiH. Međutim, ne bih isključio mogućnost da se čeka izbor sudije koja će doći na mjesto sutkinje Galić, jer bi tada možda došlo do određene političke trgovine, čemu su vrlo skloni naši političari.“

Ističe da se takva praksa mora prekinuti.

„Ako je do sada bila loša praksa, ta praksa se mora promijeniti. Treba vršiti pritisak na one koji biraju sudije i okrenuti se evropskim vrijednostima.“

Za Ademovića, to podrazumijeva jasne kriterije

. „Moramo izabrati sudije koji će biti apsolutno neutralni, stručni i koji neće nositi hipoteku bilo kakve veze s političkim strankama, što se do sada dešavalo jako često.“

Na pitanje ko treba vršiti pritisak, njegov odgovor je jasan.

„Javnost treba da vrši pritisak, zato što je u najvećem interesu građana da dobiju poštenog, moralnog, politički neutralnog i nepristrasnog sudiju koji zna svoj posao.“

Dodaje da je dosadašnji način izbora pokazao duboke sistemske slabosti.

„Dosadašnji izbor sudija je pokazao da su ljudi dolazili iz politike, iz političkih stranaka, imali direktne ili indirektne veze s njima. Iako se može reći da se sudije s vremenom ‘očiste’ od političke konotacije, mi nemamo potrebe prolaziti kroz tu fazu.“

Zaključuje da se kriteriji moraju postaviti od samog početka.

„Treba zahtijevati da od starta dobijemo listu čistih sudija, gdje će se vrednovati isključivo kriteriji potrebni za sudiju. To je jedini način da se riješi rak-rana ovog sistema.“