Ekonomija

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Početkom septembra agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor's potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B sa pozitivnim izgledima“, što je jednu stepenicu niže od prve ocjene koju S&P dodjelio BiH krajem 2008. godine. Za magazin Start BiH, u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) pojašnjavaju kako suvereni kreditni rejting predstavlja nezavisnu procjenu kreditne sposobnosti, u ovom slučaju zemlje. Rejting ulagačima daje uvid u nivo rizika, uključujući i politički rizik, povezan sa ulaganjem u dug određene zemlje.

U CBBiH dodaju kako međunarodne rejting agencije vrše procjenu sposobnosti zemlje za izvršavanje svojih obaveza i na temelju toga određuju rejtinge servisiranja duga u domaćoj valuti (local currency rating) i servisiranja duga u stranoj valuti (foreign currency rating). Od dodijeljenoga rejtinga zavisi i spremnost međunarodnih finansijskih institucija na kreditiranje zemlje. Zemlja sa najvišom ocjenom AAA, poput SAD-a, se na međunarodnome tržištu mogu zadužiti uz povoljnije kamatne stope, veći iznos kredita i duži rok otplate.

Kad je riječ o kreditnome rejtingu BiH, agencija Moody's Investors Service angažovana je 2003., tako da 2004. godine BiH dobija svoj prvi suvereni kreditni rejting. Agencija Standard & Poors angažovana je 2008., kada je i dodijelila rejting BiH. Obje agencije redovno prate stanje u BiH i najmanje jednom godišnje dolaze u misiju kako bi u direktnim razgovorima sa zvaničnicima i predstavnicima institucija BiH i entiteta, i predstavnicima međunarodne zajednice, ekonomskog i akademskog života dobili sveobuhvatnu sliku o stanju i perspektivama zemlje. Trenutni kreditni rejting BiH je B sa pozitivnim izgledima kod agencije S&P, te B3 sa stabilnim izgledima kod agencije Moody's.

U CBBiH ističu da kada se govori o dugoročnom kreditnom rejtingu zemlje, sve ispod nivoa BBB- (S&P) ili Baa3 (Moody's) predstavlja neinvesticijski rejting. Drugim riječima, zemlja ili već ne ispunjava svoje međunarodne obaveze ili postoji značajan rizik da ih u dugom roku, obično razdoblje od pet i više godina, neće moći ispunjavati. Ova zona povećanoga rizika od neispunjavanja obaveza u dugom roku se smatra špekulativnom zonom. Unutar špekulativne zone postoje dvije široke kategorije rejtinga: ostatak B kategorije koja nije na investicijskom nivou i C kategorija. C kategorija znači da je emitent, u slučaju suverenoga rejtinga - zemlja, na korak od neispunjavanja obaveza, odnosno gotovo je izvjesno da se obaveze neće servisirati. B kategorija, u okviru neinvesticijskog rejtinga, ima dvije potkategorije: špekulativni i visoko špekulativni, a unutar svake po tri nivoa.

- BiH je trenutno unutar visoko špekulativne grupe zemalja, unutar neinvestabilne razine B. Pri tome, nismo ni u slučaju Standard&Poor’s, ni u slučaju Moody's, ni na granici sa višom kategorijom rejtinga, koja bi značila niži rizik od neispunjavanja obveza u dugome roku, mada bismo i tad bili u zoni neinvestabilne razine B. U kontekstu Standard&Poor’s dugoročnoga rejtinga, ukoliko bi kreditni rejting zemlje bio poboljšan, bili bismo na razini Crne Gore i Albanije; još uvijek unutar iste potkategorije neinvestabilne razine B, ali na korak do neinvestabilne špekulativne razine. I unutar te razine, na kojoj se nalaze Srbija i Sjeverna Makedonija, postoje tri stepenice, ali je zemlja znatno bliže investabilnom kreditnome rejtingu - navode u CBBiH.

Bez vladavine prava, nemamo se čemu nadati

Kolike su razlike među kategorijama rejtinga koje su spominjane i šta one znače s aspekta cijene zaduživanja na međunarodnim tržištima, koja oslikava traženi povrat za određeni nivo kreditnoga rejtinga emitenta, moguće je ilustrovati primjerom prinosa na državne vrijednosne papire.

„Argentina, trenutno, ima isti S&P dugoročni kreditni rejting kao BiH, a ulagači zahtijevaju prinos od 54,88% na njihove desetogodišnje državne obveznice, što je zbog dešavanja u vezi sa njihovim vanjskim dugom dramatično više u odnosu na septembar (23,32%). Šri Lanka je na istoj razini kreditnoga rejtinga i zahtijevani prinos na njihove desetogodišnje državne obveznice iznosi 10,67%. Prinos na desetogodišnje obveznice zemalja u razini kreditnoga rejtinga jednu stepenicu iznad BiH se kreće od 1,28% u slučaju Grčke, do 14,39% u slučaju Turske. Prinos na desetogodišnje obveznice Srbije iznosi 3,10%“, ilustruju u CBBiH.

Potom dodaju kako viši stupanj konvergencije ka EU znači i nižu percepciju rizika od strane ulagača, pa samim tim i niži zahtijevani prinos, čak i u slučaju zemalja identičnoga kreditnog rejtinga.

„Trenutni dugoročni kreditni rejting BiH mora biti povećan pet puta u slučaju S&P, i šest puta u slučaju Moody's, kako bismo ušli u investicijsku zonu. Samim tim, broj preduvjeta je zaista značajan. Međutim, sigurno je kako brža konvergencija ka EU znači i viši kreditni rejting. Prema tome, izvjesno je kako provođenje reformi koje za cilj imaju ispunjavanje dva ključna ekonomska kriterija za članstvo u EU, funkcionalna tržišna ekonomija i sposobnost ekonomije za nošenje sa tržišnim konkurentskim pritiscima u EU, mora biti prioritet“, upozoravaju u Centralnoj banci BiH.

Vjekoslav Domljan, ekonomista, napominje kako strani investitori kada dolaze vode računa o cijelom nizu stvari, od brzine rješavanja sudskih sporova do likvidnosti tržišta.

- Investitora zanima da li može, u slučaju sudskog spora, da ga riješi brzo, da li se može povući, da li ga neko ometa u razvoju i da li postoji vladavina prava. Da li je tržište likvidno važno je iz razloga što ako investitor odluči da sutra ode, da li on to može nekome prodati bez ikakvih poteškoća. Kada se to sve sabere onda vide da postoje zemlje poput Singapura koje su jako dobre, koje imaju odličnu investicijsku, političku, pravnu i svaku drugu klimu za razliku od BiH, koja nema ništa od toga - ističe Domljan.

Naš sagovornik potom napominje da u BiH neće doći nijedan ozbiljan investitor dok ne zaživi vladavina prava.

- BiH ima stotinu prepreka koje su taksativno oslikane u Doing business listi Svjetske banke ili u Globalnom izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, gdje se vidi da je BiH praktično na začelju Evrope i ne samo da su nas prestigle sve evropske zemlje nego čak i niz afričkih zemalja. Kada bismo imali investicijski rejtnig to bi dovelo do povećanja investicija, ali da bi se to desilo potrebno je ostvariti niz pretpostavki. Nije to samo jedan korak. To je uvođenje reda u sistem, otklanjanje makroekonomskog i makropolitičkog nereda i uvođenje reda. A mi vidimo da nemamo čak ni vlast, a kamoli vlast koja radi na otklanjanju nereda - kaže Domljan.

Investitori polažu račune ulagačima

Među najveće svjetske ulagače spadaju investicijski fondovi kojima je investicijski rejting jedan od preduslova da bi neku zemlju uopšte uzeli u razmatranje za investicije.

- Oni koji upravljaju velikim svjetskim investicijskim fondovima polažu račun onima čija su to sredstva. U slučaju bilo kakvog problema, a kod nas ih je vrlo moguće očekivati, prvo bi pitanje bilo zašto se ulagalo u zemlju sa tako lošim kreditnim rejtingom. Zbog svega toga, veliki i ozbiljni investitori nas zaobilaze u širokom luku - tvrdi Domljan.

Istorija kreditnog rejtinga BiH

 Na osnovu odluka Vijeća ministara, BiH je potpisala ugovore za izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH sa dvije međunarodne rejting agencije, Moody's Investors Service i Standard & Poor's. Potpisnik u ime BiH bilo je Ministarstvo finansija i trezora BiH (MFTBiH). CBBiH, u svojstvu fiskalnog agenta MFTBiH, koordinira izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH.

Agencije dijele sve oznake rejtinga u nekoliko kategorija prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnoga rizika, a koje se označavaju slovima od A do C, odnosno D. U okviru svake kategorije postoje nivoi rejtinga u zavisnosti od toga kako je procijenjena pozicija države, kao jaka, prosječna ili slaba. Pri tome, agencija Moody's Investors Service za označavanje tih nivoa koristi numeričke oznake, a S&P oznaku plus (+) ili minus (-). Agencije daju mišljenje za izglede ili očekivanja (engl. outlook) u vidu opisne ocjene u kojem smjeru bi se rejting mogao kretati u budućnosti. Izgledi mogu biti pozitivni (rejting može biti povećan), stabilni (vjerovatno se neće mijenjati), negativni (može biti smanjen). Izgledi se mijenjaju u zavisnosti od razvoja događaja.