Politika / Regija

Poslanici Pokreta socijalista , čiji je osnivač proruski potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, podnijeli su Narodnoj skupštini Srbije PriJedlog zakona o registru agenata stranog uticaja, a agentima bi se smatrali oni koje finansiraju u pretežnom dijelu strane države ili ih na drugi način pomažu.

PriJedlog zakona podnijeli su 29. novembra poslanici Đorđe Komlenski i Bojan Torbica, prenio je beogradski list Danas. Zakon o stranim agentima postoji u Rusiji i prema ocjenama kritičara služi za gušenje kritika na račun vlade i ograničavanja rada boraca za ljudska prava i nezavisnih medija.

Predviđaju se i kazne

U prijedlogu zakona Pokreta socijalista “agentima” se smatraju sva udruženja i neprofitne organizacije koje u pretežnom dijelu finansiraju ili na drugi način pomažu strani subjekti. Pod stranim subjektima se podrazumijevaju druge države, njihovi organi, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Kao “agent stranog uticaja” navodi se i neprofitna organizacija koja se bavi političkim djelovanjem, kao i drugim ativnostima koje se odnose na političko djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Srbije, kršenje Ustavom garantovanih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti. Predviđa se i da svako istupanje predstavnika “agenata stranog uticaja” mora imati oznaku da je organizacija upisana u Registar agenata stranog uticaja koji vodi Ministarstvo pravde.

Predviđaju se i kazne u slučaju nepoštovanja ovog zakona poput zabrane obavljanja rada i krivične prijave protiv odgovornih lica, kao i novčane kazne.

Novčane kazne se kreću od 5.000 dinara (oko 42 eura) do 2.000.000 dinara (oko 17.000 eura).

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin najavio je 29. novembra za TV Pink da će Pokret socijalista podnijeti prijedlog zakona o finansiranju nevladinih organizacija u Srbiji, “po uzoru na Sjedinjene Države prema kojem je zabranjeno finansiranje iz inostranstva nevladinih organizacija”, prenijela je Srna.

Ruski prototip za autoritarne režime

Podsjetićemo da je ovakav zakon pripreman i u manjem bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, ali ga je Vlada RS povukla krajem maja, neposredno pred njegovo usvajanje u Narodnoj skupštini. Bez objašnjenja.

Zakon koji je u NSRS povučen predviđa poseban registar za nevladine organizacije, slanje posebnih izvještaja o radu, kao i mogućnost zabrane rada, ukoliko se utvrdi da postoji političko djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom RS. Međutim, materija je toliko široko definisana da svi mogu biti predmet ovog zakona.

Istu tvrdnju da je ovaj zakon urađen po uzoru na SAD iznio je tada i predsjednik RS-a Milorad Dodik  koji je još prije nekoliko godina inicirao  izradu ovog zakona. Dodik je tada kazao da su vršene konsultacije o ovom zakonu i da su svi pravni stručnjaci saglasni da je on u potpunosti usaglašen sa zakonom koji imaju SAD, te da je po formi i određenim normama čak i blaži.

„Međutim, vidljivi su određeni prigovori, a tiču se evropskih normi, a pošto je Republika Srpska opredijeljena na evropskom putu, dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usaglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje kako bismo ga uskladili s evropskom pravnom praksom", napisao je Dodik na mreži X odmah nakon povlačenja zakona, pojašnjavajući dodatno da je prijedlog zakona povučen na dodatno usaglašavanje i da će u dogledno vrijeme biti vraćen u ponovnu proceduru.

Međutim, Zakon o stranim agentima u RS nije baš rađen po uzoru na američki, kako se željelo, i ponovo želi u Srbiji predstaviti, jer ne tretira iste oblasti. Američki zakon koji je najbliži tome, je Zakon o registraciji stranih agenata - FARA, koji se ne odnosi na nevladine organizacije. Američki zakon ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog finansiranja iz inostranstava, već se ograničenja na ukidanje poreskih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. U svakom slučaju, u američkom zakonu se ne navodi izvor finansiranja, niti se zakon primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva. 

Zakon o stranim agentima se primjenjuje u Rusiji od 2012. godine i više puta je revidiran tokom protekle decenije kako bi uključio sve veći broj potencijalnih ciljeva za diskriminaciju koju država sprovodi. Do danas je više od 500 organizacija, novinara, aktivista, umjetnika i drugih javnih osoba dobilo taj status. Trenutno se svaka organizacija, medij ili pojedinac mogu označiti kao strani agent jednostavno time što će ih rusko Ministarstvo pravde proglasiti da su pod stranim uticajem, ili zbog primanja bilo koje svote novca iz inostranstva (ili iz entiteta koji sam prima strane fondove). Kategorije koje mogu biti prepoznate kao strani agenti su: rusko ili strano pravno lice, bez obzira na njegovu organizacijsku i pravnu formu; javno udruženje koje djeluje bez osnivanja pravnog lica, drugo udruženje pojedinaca, struktura iz inostranstva bez osnivanja pravnog lica; pojedinci, bez obzira na njihovu nacionalnost, neprofitne organizacije, medijske platforme i pojedinačno ruski građani, uključujući novinare i aktiviste, upozorava crnogorski portal Digitalni forenzički centar.

"Skoro svi nezavisni mediji su već eliminisani. Većina nezavisnih novinara je primorana da bježi iz zemlje, a kao rezultat antimedijskih zakona, novinari i drugi aktivisti dobijaju veoma oštre zatvorske kazne. Nijedan novinar nije zaštićen od prijetnji ozbiljnim optužbama prema nejasno formulisanim represivnim zakonima koji se često usvajaju preko noći. Mnogi zakoni koji se odnose na slobodu izražavanja, a koji su usvojeni u posljednjim godinama – uključujući zakone o kleveti i lažnim vijestima – su izmijenjeni kako bi bili uključeni u Krivični zakonik na početku pandemije COVID-19. Invazija na Ukrajinu je dala novi podsticaj ovom procesu, pri čemu je Ruski parlament usvojio amandmane prema kojima je lažna informacija o ruskim oružanim snagama i svakom drugom ruskom državnom tijelu koje djeluje u inostranstvu sada kažnjiva zatvorom do 15 godina", piše ovaj portal.

U RS-u zakon u pričuvi

Po ugledu na Rusiju brojni autokratski režimi širom svijeta koriste identičan zakonski mehanizam da učvrste vlast i uguše bilo kakav disonantan ton. Mađarska koja je članica Evropske unije pokušava se ugledati na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. Evropska komisija je u oktobru 2024. godine saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. godine nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije.

Aleksandar Vulin, koji je kao potpredsjednik Vlade Srbije zadužen za unapređenje saradnje sa zemljama BRIKS-a, čest je gost zvaničnika u Rusiji. Vulin se nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Država, između ostalog, i zbog veza sa Kremljom. Kako će zakon o stranim agentima koji je predložila njegova stranka proći i hoće li proći u Srbiji dok se predsjednik ove države konstantno poziva na evropski put i pregovore sa EU, ostaje da vidimo.

Važno je napomenuti i to da ovaj zakon u Republici Srpskoj nije stavljen ad akta nego povučen na doradu, kako su tada pojasnili  njegovi kreatori.

Do novog okidača, smatraju analitičari.