Ko je dao dozvolu za deponovanje italijanskog otpada u opštine Bosansko Grahovo, Drvar i Bihać? Kada će se riješiti problem građana Mostara i deponije Uborak? Hoće li konačno bh. vlasti prestati sa međusobnim prepucavanjima i aktivirati mehanizme predviđene međunarodnim konvencijama i direktivama da bi riješile problem odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, tik uz granicu sa BiH, pored Bihaća, pored rijeke Une, pored Nacionalnog parka!?

Dana 10. juna simbolično je obilježena godišnjica prve blokade deponije Uborak i borbe za zdraviju životnu sredinu, izmještanje regionalne deponije sa te lokacije i borbe za zdravlje građana u ovom dijelu Mostara. Ideja o blokadi rodila se nakon što su se gradske i ostale vlasti oglušile na vapaje građana i peticije potpisane od hiljada stanovnika.

Okidač je bila informacija o odlaganju mulja sa prečistača otpadnih voda za koji su aktivisti Udruženja „Zajedno za naš grad“ tvrdili da sadrži kancerogeni piralen. Nešto kasnije, građani oko Uborka osnovali su Udruženje „Jer nas se tiče“, koje i danas predano radi na uklanjanju deponije iz ovog dijela grada.

Jedan od pokretača Nijaz Hodžić kazao je za medije da je najveći uspjeh u prvoj godini činjenica da se ipak počelo raditi na iznalaženju nove lokacije za deponiju. Podsjećamo, još zimus gradske vlasti prezentovale su aktivistima šest potencijalnih lokacija, koje se i danas kriju od javnosti.

- Nažalost, ni po ovom pitanju se kasnije nije mnogo radilo. Sve se svjesno odugovlači, sa tim što su bez našeg znanja, bez dozvola i mimo zakona nedavno započeli iskopavanje nove jame na Uborku. Oni su navodno dobili dozvole od Ministarstva građenja HNK-a, ali se one zasad skrivaju. Nakon što su počeli kopati novu ili treću jamu na Uborku, za onu koju su ranije govorili da je „sanitarna“ isto više ne mogu kazati jer nisu spojili izolacione materijale. Bojim se da će iscijedne vode odsad direktno ići u tlo. U suštini, nismo napredovali mnogo, jer i danas pored kuća imamo deponiju, smrad i sve opasnosti koje nam donosi - rekao je Hodžić.

Predsjednik Udruženja Omer Hujdur podsjetio je na nekoliko važnih „bitaka“ koje je Udruženje dobilo nakon 10. juna prošle godine. Prije svega, na Uborak se više ne odlažu medicinski i animalni otpad, a to se, prema njegovim tvrdnjama, ranije radilo.

- Uspjeli smo se za pedalj približiti cilju. Dosta dobrih stvari smo uradili, ali ni danas nismo zadovoljni i nećemo biti sve dok je deponija ovdje na Uborku. Činjenica da danas pod prozorima Sveučilišne kliničke bolnice Mostar stoji nagomilan medicinski otpad potvrda je da je on ranije deponovan upravo na Uborku. Također, nalazi Službe za komunalne poslove jasno su potvrdili da su ovdje odlagani životinjski otpad iz mesnica, kao i tijela mrtvih životinja. Na sreću, to više nije slučaj - rekao je Hujdur.

Prva blokada deponije Uborak trajala je deset dana. Građani su se pod pritiskom javnosti povukli i to nakon što je u gradu zatrpanom smećem isposlovan sporazum sa vlastima o početku rada na iznalaženju nove lokacije. Druga blokada uslijedila je početkom decembra prošle godine nakon što je Ministarstvo okoliša Federacije BiH odbilo izdati okolinsku dozvolu Javnom preduzeću Deponija. Ova blokada trajala je pet dana i okončana je primjenom sile od pripadnika MUPHNK-a, a na osnovu preporuke Vlade FBiH o odlaganju otpada na Uborak zbog javnog dobra.

- Građani traže da se deponija zatvori, sanira, eventualno nakon određenog vremena i premjesti. Ako je riječ o policiji, onda je policija napravila nešto protiv zakona! Jer radi se o deponiji koja nema dozvola, koja je izašla van zakonskih okvira. Građani samo na to upozoravaju. Policija brani javno preduzeće koje nema validne dozvole za svoj rad. Je li treba još nešto reći?! - kazao je aktivista i novinar Husein Oručević nakon što su policijske snage deblokirale deponiju i rastjerale okupljene građane. Oručević ističe da ne može biti nekih pomaka u rješenju problema komunalog otpada na Uborku kod Mostara, dok se ne aktiviraju ključni ljudi u lancu odgovornosti.

Posljednja, treća blokada, okončana je mirnim putem i to zbog prijetnje od pandemije koronavirusa.

- Ubijaju nas vodom i tlom. Građani nemaju drugu opciju. Ide se u tom smjeru jer nadležni ne žele da rade svoj posao. Napravili su radnu grupu koja se do sada nije nikada sastala - komentarisala je Mostarka Amna Popovac, aktivistkinja.

Uborak je sada ilegalna deponija, njoj su istekle sve dozvole i treba da je zatvori federalna inspekcija. Grad Mostar i Kanton su nadležni i moraju naći novu lokaciju, ali oni ništa ne rade po tom pitanju. Kanton nema plan upravljanja otpadom. Prema federalanom planu, jedna deponija treba da bude u općini Mostar, a druga u općini Neum.

Građanska inicijativa „Jer nas se tiče“ početkom jula postavila je edukativno-promotivne štandove na dvije lokacije u Mostaru na kojima su građani mogli potpisati peticiju za zatvaranje odlagališta komunalnog otpada Uborak kod Mostara. Hujdur je tom prilikom kazao kako građani koji potpišu peticiju daju podršku za zatvaranje postojećeg deponija na Uborku i otvaranje deponija na novoj lokaciji sa koje se, dodao je, neće ugrožavati životi građana Mostara.

- Danas smo se organizirali kako bismo educirali stanovništvo o štetnom djelovanju deponija na grad Mostar i stanovnike doline Neretve. Nadamo se također kako ćemo dobiti informacije o zainteresiranosti stanovnika Mostara za premještanje deponija sa trenutne na neku drugu lokaciju i zasad smo zadovoljni s odazivom i obraćanjem pažnje na naše štandove - istaknuo je Hujdur.
Vlasti im, kako kaže, nisu pravile probleme oko održavanja ove akcije.

- Tražili smo dozvole i dobili smo ih, ispoštovali su nas u tom dijelu i nisu nam pravili probleme, što je u redu. Vidjet ćemo kako će ova akcija proći pa ćemo vjerojatno ponovno uskoro organizirati nešto slično - kazao je Hujdur.

Odlučni su da neće odustati od svojih ciljeva, a to je zatvaranje i izmještanje deponije s ovih lokacija.

Naredni koraci su, kako poručuje Hujdur, tužbe protiv nadležnih institucija, koje po njegovim riječima raznim metodama žele da ih zaustave:

- Članovi udruženja stalno su pod pritiskom gradskih vlasti. Prijetilo im se isključenjem električne energije, sa vodovodne mreže, nedavno smo dobili sudsku zabranu, što je montiran proces. Iz inspekcije su došli u naše mahale i tražilie dokumentaciju od naših kuća.

Tekstil iz Italije

Deponija Uborak nije jedini problem koji BiH ima s odlaganjem otpada. Najsvježiji primjer su velike količine otpada iz Italije, koji je firma „Krom reciklaža“ početkom jula deponovala u opštine Bosansko Grahovo, Drvar i Bihać, a za koji su mještani sumnjali da potiče iz bolnica u kojima su liječeni zaraženi koronavirusom. Zanimljivo je da je ta firma registrovana neposredno pred uvoz otpada i to na adresi na kojoj se nalazi opština Drvar, a kada je otpad osvanuo u toj i opštini Bosanski Petrovac mještani su organizovali proteste i blokirali saobraćajnice.

- Problem je da smo mi imali valjanu dokumentaciju kantonalnog ministartsva. Ako kantonalno ministarstvo kaže da ima hala, da imaju mašine... zašto bismo onda mi to dovodili u pitanje!? Zašto će nam onda kantonalna ministarstva?! Također je ovdje vrlo čudno da je čovjek registrovao na općinskom sudu firmu na adresu Titova 1, a na toj adresi nalazi se zgrada Općine Drvar. Dakle, neko je pogriješio i na sudu. Pogriješio je i sam taj privrednik koji je, kada je vidio grešku, trebao ju je popraviti. Dakle, ovdje su sve neke neregularnosti i, evo, tužilaštvo će se, nadam se, pozabaviti time i vidjeti ko je napravio grešku da čovjek ima čistu dokumentaciju, a da kompanije nema 

Kazala je to Edita Đapo, federalna ministrica okoliša i turizma pojašnjavajući proceduru odobravanja odlaganja otpada.

Iz nalaza ekološko-urbanističkog inspektora Federalne uprave za inspekcijske poslove da se zaključiti da otpad nije medicinski i opasan, a firma koja ga je uvezla ima rok do 24. augusta da ga zbrine, inače će o njenom trošku to uraditi Federalna uprava za inspekcijske poslove. Konstatovano je i to da je otpad uvezen iz Italije u skladu sa zakonom, ali da nije deponovan po propisima.
„Pokrenute su aktivnosti da Italija i firme koje su ga prevezle preuzmu nazad taj otpad, a tužilaštvo je pokrenulo postupak. Ukoliko se tužilaštvo izjasni da nema osnova za rad na tom slučaju, firma koja je uvezla otpad bit će prekršajno kažnjena“, rekli su u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Otpad još stoji tamo gdje je bio. Građani protestuju, očito nemaju povjerenja u nadležne iako je rečeno da će se vratitit odakle je i došao. Dušica Runić, načelnica opštine Drvar, komentarisala je da je rok od 30 dana koji je dao federalni inspektor samo kupovina vremena. Čekao se 24. august. I ništa se još uvijek nije promijenilo.

Trgovska gora

Gorući je i međudržavni problem sa Hrvatskom oko odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, tik uz granicu sa BiH, pored Bihaća, pored rijeke Une, pored Nacionalnog parka. „Hrvatska beskrupulozno želi odlagalište nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, a odbrana interesa države i građana Bosne i Hercegovine nema cijenu, potreban je jedinstven i odlučan nastup“, poručilo je troje zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji su i članovi „Zelenog kluba“, Edita Đapo, Jasmin Emrić i Saša Magazinović. Njihova poruka dolazi nakon što je odluka o formiranju stručnog tima za Trgovsku goru povučena sa dnevnog reda Vijeća ministara BiH. Aktuelna ministrica okoliša i turizma Federacije BiH i zastupnica u Parlamentu BiH Edita Đapo kazala je da je bitno formirati ekspertni, ali i pravni tim koji će aktivno raditi na pitanju Trgovske gore, jer je u Republici Hrvatskoj već objavljen javni poziv za izradu Studije uticaja na okoliš. No, što se tiče aktivnosti naših organa i institucija u vezi sa Trgovskom gorom trenutno vlada zatišje, kazao nam je Jasmin Emrić:

- Nakon neuspjelog prijedloga da se formira ekspertni tim još uvijek Vijeće ministara BiH nije postiglo saglasnost o imenovanju istog, te se, koliko je meni poznato, ništa konkretno ne radi.

Sa druge strane, susjedi ne sjede skrštenih ruku. Kako nam Emrić kaže, vlasti u Republici Hrvatskoj užurbano rade na provođenju svih postupaka kako bi se u najkraćem roku ishodovala sva potrebna dokumentacija i dozvola za zvaničan početak izgradnje i uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada na način kako je i predviđeno Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za radoblje do 2025. godine sa pogledom do 2060. godine), a kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila u novembru 2018. godine. Trenutno se, kaže on, u Republici Hrvatskoj završavaju postupci javnih nabavki i izbor izvođača radova i usluga tako da je prije par dana izabran i konzorcij ponuđača za mjerenje radioaktivnosti na području općine Dvor, a kao što je i poznato, područje Bosne i Hercegovine, koje je najviše pogođeno ovim Programom, ponovo je isključeno i zanemareno kao da preko granice ništa ne postoji. Dakle, zaključuje naš sagovornik, skoro su dvije godine prošle od usvajanja Programa, a bosanskohercegovačke vlasti, unatoč tome što imamo politički konsenzus, ništa konkretno nisu uradile radi osporavanja i sprječavanja provođenja ovog, za Bosnu i Hercegovinu, kao pogođenu stranu u skladu s Espoo konvencijom, negativnog i neprihvatljivog Programa.

Slovenija je nudila Hrvatskoj da se otpad smjesti negdje u njihovoj državi, ali se Hrvatska odlučila za granicu sa BiH. Zašto? Emrić nam pojašnjava da je Trgovska gora određena političkom odlukom Sabora Republike Hrvatske isključivo iz političkih razloga, da ona nije birana:

- Na tom području lokalni otpor je bio najslabiji, građani su nemoćni u političkom smislu i za sve političke aktere u Republici Hrvatskoj, kao što je vidljivo izborom ove lokacije i ovog područja, Trgovska gora i općina Dvor je najmanja politička šteta. Odnosno, zvanično u Vladi i Saboru Republike Hrvatske ovu lokaciju više nitko ne brani, te je postala „najbolje rješenje“ kako bi se ovo opasno odlagalište / skladište smjestilo daleko od reprezentativnih hrvatskih gradova i turističkih destinacija.-

Očito nas čeka teška pravna, stručna i politička bitka da to spriječimo. Možemo li se oduprijeti, možemo li uspjeti ili će se sve opet završiti na unutrašnjim prepucavanjima kojima već svjedočimo a susjedi će to ponovo iskoristiti? Iako postoji jedinstven politički stav da se svi organi i institucije predvođeni Predsjedništvom i Vijećem ministara BiH moraju uključiti radi osporavanja i sprječavanja izgradnje i uspostave ovog odlagališta u blizini granice naše države ni Emrić nije optimističan:

- Do sada nije učinjeno ništa konkretno u tom smjeru, te je ovo krajnje vrijeme da se aktiviraju mehanizmi predviđeni međunarodnim konvencijama i direktivama za rješavanje sporova koji su u vezi sa zaštitom okoliša i negativnog prekograničnog utjecaja. Vijeće ministara BiH mora hitno pokrenuti postupke u skladu sa Konvencijom o procjeni okolišnih utjecaja u prekograničnom kontekstu - Espoo konvencijom i izvršiti pripremu radi podnošenja spora Međunarodnom sudu pravde.-

Aktivista Edin Delić, profesor na Rudarsko-geološko građevinskom fakultetu u Tuzli, nedavno je istakao da se ovdje radi o međudržavnom problemu koji „treba dići na međunarodnu sigurnosnu razinu, pa i na nivo NATO-a. Ovo pitanje treba tretirati kao čin agresije na Bosnu i Hercegovinu i otvoriti kao sigurnosni dosje“.

- U suštinskom smislu ovo i jeste agresija na okoliš Bosne i Hercegovine u njenom sjeverozapadnom dijelu jer se radi o trajnoj kontaminaciji ovog, do sada, ekološki čistog prostora bez velikih zagađivača, tako da u cijelosti podržavam sve aktivnosti i nastojanja da se spriječi trajna devastacija ovog čistog okoliša, Parka prirode i Nacionalnog parka „Una“ - poručuje Emrić.

Nova deponija na granici po scenariju Trgovske gore

Mediji su nedavno objavili da Hrvatska gradi još jednu deponiju u blizini granice sa BiH, u selu Trnovica, oko jedan kilometar od državne granice sa Bosnom i Hercegovinom.

- Dubrovačko-neretvanska županija u Republici Hrvatskoj već desetak godina vodi aktivnosti radi izgradnje centralnog županijskog odlagališta, a odredili su lokaciju koja je gotovo na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Shodno scenariju Trgovske gore, sve se ponavlja, nema pravovremene reakcije nadležnih državnih organa i institucija Bosne i Hercegovine. Nisam primijetio da je do sada bila bilo kakva reakcija sa državnog nivoa, a sudeći prema dosadašnjem iskustvu, male su šanse da se netko ozbiljno bavi i ovim problemom - kaže Jasmin Emrić.

Ovaj sadržaj je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost magazina Start BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.