Internet svijetom već duže vremena kruži jedan ganutljiv, tragičan video-klip: orangutan se približava buldožeru koji ruši drveće i napada mašinu. Akt stvorenja za koje obično smatramo da nema razum i ne može razmišljati, bar ne onako kako to ljudi čine, pokazao je da u njemu ima više razuma i mogućnosti da shvati šta se događa nego što to mi, kao vrsta, možemo.

 „ Nauka nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, okeana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost", rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala nakon što je 2018. godine ova organizacija objavila Izvještaj o stanju planete. Izvještaj se objavljuje svake dvije godine, a riječ je o sveobuhvatnoj studiji svjetske bioraznolikosti i zdravlja planeta. 

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.
 
„Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta. Koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće“, istakli su iz WWF Adrije. „Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako  možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo“. Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo. Važno je, dakle, napomenuti da je posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Tako je čak 20 posto Amazona nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.

Raznolikost u BiH

 Biološka raznolikost – ili biodiverzitet – je jedan od ključnih pojmova u očuvanju prirode koji obuhvata sve bogatstvo živih organizama u najrazličitijim pojavnim oblicima. Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) definira biološku raznolikost kao "sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi, između ostalog, kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosistema i ekoloških kompleksa; te uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta i raznolikost ekosistema.

Biodiverzitet BiH je jedan od najbogatijih, pisao je i istraživao rahmetli prof.dr. Sulejman Redžić: „ Opisano i naučno verifikovano je oko 5000 vrsta biljaka, 600 hordata, 1000 vrsta gljiva i lišajeva. Najveće nepoznanice su među ahordatima, gljivama i bakterijama. A najbolje su proučene hordate i vaskularne biljke. Prema broju vaskularnih biljaka BiH se nalazi na drugoj poziciji u Evropi (0,11 vrsta/km2 ). Ekološki diverzitet odlikuje se visokim vrijednostima. U BiH registrovano je 12 bioma, više od 200 ekosistema i preko 700 zajednica nivoa klase, reda i asocijacije. U okviru vaskularne flore su i brojni unikatni biljni genetički resursi (uglavnom kultivirane biljke introducirane iz raznih predjela zemaljske kugle ili donesene nekada davno iz slobodne prirode). Unatoč što ih je više od 120 vrsta, još uvijek nisu pohranjeni u nacionalne banke gena, a čine bogatstvo od neprocjenjive vrijednosti. Uz to, bosansko-hercegovačka autohtona flora sadrži više od 300 vrsta koje su potencijalni genetički resursi i mogu se upotrijebiti i kao izvor hranjivih i ljekovitih materija, biomaterijala, te oblici sa visokim hortikulturnim vrijednostima. Naročito bogatstvo se ogleda u oko 1 000 ljekovitih, aromatičnih i vitaminskih samoniklih vrsta koje su naši preci koristili u raznim oblicima etnobotanike i etnofarmakologije. Tu je i na stotine jestivih i ljekovitih gljiva, lišajeva, te predstavnika algoflore.“

Kada je riječ o našoj fauni ona je izuzetno raznolika zahvaljujući  položaju Bosne i Hercegovine- smještena na centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, na kojem se razaznaju tri razdvojene geografske cjeline, sjeverno panonsko područje, centralno montano područje i južno submediteransko i mediteransko područje. U poređenju sa podacima susjednih zemalja gdje je ustanovljeno postojanje preko 50.000 životinjskih vrsta, poput recimo Hrvatske gdje je ustanovljeno više od 55.000 vrsta, uspoređujući površine teritorija i raznovrsnost ekoloških sistema na njima, moglo bi se pretpostaviti da fauna BiH sadrži oko 40.000 vrsta višećelijskih životinja.

Kako za magazin Start BiH navodi prof.dr Suvad Lelo sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, odsjek za biologiju, raspolažemo dokazima da je u BiH evidentirano više od 12.000 vrsta iz carstva životinja. No i prof. Lelo upozorava kako intenzivna devastacija urbanih i suburbanih područja ukazuje da su najugroženije životinje u neposrednoj blizini čovjeka.

-Za primjer mogu navesti da na Igmanu žive predstavnici 127 vrsta dnevnih leptira dok je u samom Sarajevu taj broj sveden na 20-tak vrsta sa vrlo malim brojem individua, a njihov broj se počinje povećavati tek višekilometarskim udaljavanjem od centralnih dijelova grada. Mi se brinemo za vrste koje su usko prilagođene na neka staništa poput pećina, kamenjara visokih planina ili izvora, smatrajući da im prijeti direktan nestanak u vrlo kratkom periodu, ako takva staništa budu devastirana. Međutim istina je da i velike individue u prostranim staništima, na primjer glavatica i mekousna pastrmka mogu biti na rubu izumiranja – kaže Lelo uz napomenu da su sve vrste životinja jako ugrožene ako im se ne ostavljaju koridori, nakon namjenskih aktivnosti čovjeka, poput parkova u urbanim sredinama ili traka sa očuvanom travom ili šibljem na prostranim oranicama, gdje bi se životinje mogle povući tokom i nakon djelovanja čovjeka.

-Smatram da su najugroženije one grupe životinja koje uopće nisu istražene. U BiH su recimo potvrđene individue 1.648 vrsta leptira, a očekivani broj je oko 3.000 – ističe on.

Ono što svakako zabrinjava jeste to što u BiH još uvijek nema organizovane aktivnosti inventarisanja faune BiH ni u jednom dijelu države. Naš sagovornik navodi kako entuzijasti prate određene skupine kvalitetno uz velike napore, ali je problem što je broj stručnjaka iz oblasti zoologije mali, te da su uglavnom vezani za manji broj grupa. Zbog svega toga u BiH nema adekvatan monitoring faune, ali na bazi  dosadašnjeg iskustva i istraživanja, prof. Lelo navodi kako se zasigurno može reći da predstavnike određenih vrsta vrlo rijetko susreću.

Uloga šume

Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se  petog juna svake godine u više od 140 zemalja svijeta. Tema ovogodišnjeg bila je „Slavimo biološku raznolikost“. Budući da se milion biljnih i životinjskih vrsta suočava sa opasnosnošću izumiranja, zaštita biološke raznolikosti nikada nije bila od tolike važnosti kao danas, poručeno je. S druge strane, činjenica je da čovjek svojim aktivnostima neizbježno mijenja životnu sredinu. Ujedinjeni narodi su na Međunarodni dan bioraznolikosti objavili  Izvještaj o stanju svjetskih šuma za 2020. godinu, u kojem se ističe da je zbog poljoprivredne proizvodnje i drugih namjena zemljišta od 1990., izgubljena ukupna površina od oko 420 miliona hektara šuma. Deforestacija i degradacija šuma značajno doprinose trajnom gubitku biološke raznolikosti.

Razne međunarodne organizacije su prepoznale ulogu šume za odvijanje života na planeti  pa su uvele standarde u vidu raznih dokumenata UN-a i EU, a njihov cilj je razvoj državnih strategija za zaštitu i održivo korištenje biološkog diverziteta što se smatra ključnim dokumentom u vezi sa održivim razvojem. BiH nažalost nije sve ove dokumente ratificirala, niti je radila na razvijanju državnih dokumenata koji proizilaze iz međunarodnih dokumenata.

-U Federaciji BiH ne postoje takvi dokumenti, a ni Zakon o šumama, što omogućuje da se čovjek, a i sve interesne skupine negativno odnose prema šumi što za posljedicu ima gubljenje ovog značajnog resursa, ili rečeno narodnim jezikom sječemo granu na kojoj stojimo. Zbog navedenog šume u FBiH su ugrožene najviše od požara koji proizvode lančane negativne pojave po pitanju zdravstvenog stanja šuma, bespravne sječe, uzurpacije, kontaminacije kroz razno smeće organskog, neorganskog i hemijskog porjekla, krečenjem, bespravnom gradnjom, otvaranjem komercijalnih kamenoloma i dr.- navodi za Start Refik Hodžić, predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH (UŠIT).

Prema nezvaničnim podacima preuzetim iz izvještaja FAO “Analiza sektora šumarstva u BiH 2015” ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u BiH iznose 3.231.500 hektara ili 63% teritorije pod šumom i šumskim zemljištem što BiH svrstava među najšumovitije zemlje u Evropi. Od toga je u državnom vlasništvu  2.259.900 hektara ili 69,9 %, a u privatnom vlasništvu 971.600 hektara ili 30,1 %. Podaci II Državne Iventure šuma pokazuju da godišnji obim sječa iznosi 5,7 miliona m3 (10-godišnji prosjek), a da je godišnji prirast veći za 11 miliona m3.

„ Prelijevanje“  Covid-a 19

Nastavak degradacije prirodnih staništa i s njom povezane sve češće i bliže interakcije čovjeka i divljih vrsta pogoduju širenju novih zaraznih bolesti među ljudima, sa svim zdravstvenim i ekonomskim posljedicama. Nekontroliranim zadiranjem u prirodna staništa divljih životinja značajno raste rizik od širenja raznih mikroorganizama, koji s gubitkom ravnoteže u životnoj sredini prelaze na ljude i izazivaju bolesti.

Federalno ministarstvo turizma i okoliša objavilo je na svojoj web stranici dokument pod naslovom  “ COVID-19, zoonoze, biološka raznolikost i zdravlje ljudi“ u kojem se upozorava da postoji vrlo uska veza između epidemija koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskoj populaciji i epohalnih razmjera gubitka prirode uzrokovanih ljudskim aktivnostima: „ Mnoge bolesti, poput ebole, SIDE, SARS-a, ptičje gripe, svinjske gripe i novog koronavirusa SARS-CoV-2 (COVID-19), nisu sasvim slučajne “katastrofe”, već su neizravna posljedica našeg utjecaja na prirodne ekosisteme“, piše u ovom dokumentu.

Ljudi prodiru sve dalje u područja u kojima žive divlje životinje, krče šume kako bi uzgajali stoku, idu u lov i pokušavaju dobiti resurse. Time su sve više izloženi uzročnicima bolesti koji ova mjesta – i tijela životinja u kojima obitavaju – obično nikada ne napuštaju.

"Sve više se približavamo divljim životinjama i to nas dovodi u kontakt sa tim virusima", kaže Yan Xiang, profesor virologije na Health Science Center Univerziteta u Texasu.

"Porastom gustoće naseljenosti stanovništva i sve većom intervencijom u prirodna staništa, ne samo od strane ljudi, već i od strane naših domaćih životinja povećavamo rizik infekcije", kaže David Hayman, koji na Massey Univerzitetu na Novom Zelandu istražuje zarazne bolesti i puteve njihovog prenošenja. No uništavanjem eko sistema povećava se ne samo vjerojatnoća njihovog prenošenja. To ima i učinak na to koliko virusa postoji u divljini i kako se ponašaju.

 „ Pojava novih patogenih virusa za ljude, koji su prethodno kružili samo životinjskim svijetom, fenomen je nadaleko poznat kao „spillover “(prelijevanje). U ekologiji i epidemiologiji „spillover“ označava trenutak kada patogen prelazi iz jedne vrste domaćina na drugu, a smatra se da i ovaj prijelaz može biti u osnovi porijekla novog koronavirusa s kojim se borimo. Studija objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B otkrila je da je rizik od prelivanja najveći od ugroženih i ugroženih divljih životinja čija se populacija u velikoj mjeri smanjila zbog lova, trgovine divljim životinjama i gubitka staništa.“, piše na navedenom dokumentu ministarstva.

Tako, potpomognuti uništavanjem ekosistema i globalnim zagrijavanjem, zagađenjem i porastom stanovništva, naši stvarni neprijatelji imaju nove prostore za osvajanje i nove izglede za razvoj.

Velika raznolikost životinjskih i biljnih vrsta stvara ekosistem. Svi se ekosistemi mogu do neke mjere prilagoditi promjenama i stresovima uzrokovanim smanjenjem biološke raznolikosti, međutim, gubitak bioraznolikosti smanjuje složenost ekosistema. A onda, kao u slagalici gdje neki dijelovi nedostaju, tako se i u ovom slučaju gube pojedinačne, ali temeljne komponente a ekosistem gubi sposobnost oporavka.

I na kraju, da se vratimo na spomenute izvještaje s početka teksta. Izvještaj o živom planetu 2018. koji se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva kaže da: “  Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka. „

Izvještaj Ujedinjenih nacija na oko 1800 strana, produkt rada preko 400 naučnika, koji sumira oko 15 000 naučnih radova, pokazao je nemile i pesimistične podatke kako je oko milion biljnih i životinjskih vrsta na našoj planeti ugroženo ponajviše usljed ljudske aktivnosti. Međuvladina grupa, Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), koja je radila na izradi ovog dokumenta, upozorila je da ovi podaci govore kako moramo uraditi drastične promjene u načinu na koji živimo, uzgajamo hranu i trošimo energiju, kako bismo izbjegli najgori scenario – potpunu destrukciju biološke raznolikosti, a potom i nas samih.•

Poremećaj u lancu ishrane

Oko polovine tropskih šuma u kojima obitava oko dvije trećine svih živih bića na svijetu uništeno je u prethodnom stoljeću. Ovakav ozbiljan gubitak životnog prostora utiče na cjelokupan eko sistem, i na, kako kaže Hayman, dijelove koje rado zaboravljamo – infekcije. Naučnici smatraju da ako nestanu životinje na vrhu lanca ishrane, životinje sa dna lanca, poput pacova i miševa, koji u sebi nose više uzročnika bolesti, u neki slučajevima imaju tendenciju da zauzmu ovaj prostor.

"Nije riječ samo o tome koliko vrsta postoji u ekosistemu i koje vrste su u pitanju", kazala je  Alice Latinne iz organizacije za zaštitu prirode Wildlife Conservation Society za DW. "Svaka vrsta igra drugu ulogu u ekosistemu i ponekad ako se samo jedna vrsta zamijeni drugom to može imati enorman učinak na rizik od razvijanja bolesti", izjavila je.

Ovaj sadržaj je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost magazina Start BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.