[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/12\/19\/l-7dfb377b1997d1c869e8225459899a0a.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/12\/19\/100x73\/l-7dfb377b1997d1c869e8225459899a0a.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/12\/19\/l-7dfb377b1997d1c869e8225459899a0a.jpg","size":"52.88","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / BiH

Trlin: BiH će biti oslobođena od mina, ali žrtve mina će trebati pomoć još dugo (VIDEO)

Udruženje Centar za obuku pasa za otkrivanje mina (MDDC) u Bosni i Hercegovini 2022. godinu završava sa nekoliko uspješno realiziranih projekata.

Voditeljica projekata pomoći žrtvama mina u ovom centru Marija Trlin je u razgovoru za Fenu kazala da su to prvenstveno projekti oslobađanja minski sumnjivih površina u općinama Sanski Most, Pale-Prača i Bihać, ukupne površine četiri miliona kvadratnih metara.

Po njenim riječima, taj projekt su finansirale Sjedinjene Američke Države, njihov dugogodišnji donator u oblasti protivminskog djelovanja.     

Pored toga, nastavili su projekte pomoći žrtvama mina, koje su također finansirale Sjedinjene Američke Države kroz projekt Children Against Mines, ali i projekt koji je finansirala Vlada Savezne Republike Njemačke, posredstvom Ambasade u Sarajevu, gdje su u posljednja tri mjeseca ove godine pomogli 16 žrtava mina.

Napominje da su prije nekoliko dana imali i svečanu ceremoniju, na kojoj je ambasador SR Njemačke ugostio sve korisnike ovog projekta, s kojima je razgovarao, upoznao se s njihovom pričom i bio impresioniran onim što je čuo.     

Trlin navodi da će Centar za obuku pasa nastaviti biti aktivan na ovom području, jer "naša zemlja će biti oslobođena od mina, ali žrtve mina će trebati našu pomoć još dugo".

- Upravo zato, organizacija kao što je naša, i brojne druge organizacije koje se bave pružanjem pomoći žrtvama mina su njima na raspolaganju, da ih povežemo sa donatorima, da im omogućimo kvalitetne proteze. Smatramo da je mobilnost i život bez bola ključan za svaku osobu da bi ona bila produktivni član našeg društva i zajednice - kazala je Trlin.

Istaknula je da je 16 žrtava mina ove godine pomogla Savezna Republika Njemačka, dodajući da se radi o protezama i dodatnim dijelovima uz protezu, kao što su silikonski lajneri koji su izuzetno skupi, dok Sjedinjene Američke Države nastavljaju svoju dugogodišnju pomoć žrtvama mina i svake godine pomognu od 15 do 20 žrtava mina kroz projekt Children Against Mines.

Kaže da je to u ovoj godini ukupno 36 proteza visoke kvalitete. 

- Ono što prakticiramo u posljednje vrijeme jeste da sva sredstva koja svaka žrtva, svaka osoba, korisnik pomoći ima od države kroz različite zdravstvene institute, mi kombiniramo sa donatorskim sredstvima, tako da iskoristimo apsolutno sva rapoloživa finansijska sredstva, kako bi osoba dobila protezu koju inače ne bi mogla priuštiti - pojasnila je Trlin.

Dodala je da, u tom smislu, i američka i njemačka sredstva na isti način realiziraju.

Po njenim riječima, to su slikonske proteze sa karbonskim ležištima, izuzetno lagane, čvrste, kvalitetne. Također, to su karbonska stopala, koja 'imitiraju' hod zdrave osobe.    

- Svaka je proteza posebno prilagođena svakoj osobi. Imamo i natkoljene i potkoljene proteze. Potkoljene proteze su jeftinije, ali u svakom slučaju to je kvalitet koji sebi ljudi svojim vlastitim sredstvima ne bi mogli priuštiti - zakaljučila je Trlin.  

Kaže da uspješno realizirani projekti, poput ovih, otvaraju vrata nastavku ovih aktivnosti.

- Sjedinjene Američke Države od 2014. godine u kontinuitetu pomažu žrtve mina, potpomažu deminiranje. Sa SR Njemačkom smo počeli raditi prošle godine i već imamo neke naznake da bi se to moglo nastaviti. Svjesni smo mi da je danas puno drugih žarišta u svijetu, da je teška ekonomska situacija, da svaka od tih donatorskih zemalja ima svoje unutrašnje probleme i potrebe stanovništva i zahvalni smo što i dalje imaju razumijevanja za nas i što odvajaju novčana sredstva za ove projekte - kazala je Trlin.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!