[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/12\/05\/untitled-design.png","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/12\/05\/100x73\/untitled-design.png","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/12\/05\/untitled-design.png","size":"584.21","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Integracije za budućnost

Svake godine BiH gubi između 650 i 800 miliona eura na obrazovanje mladih ljudi koji je napuste (VIDEO)

" Svake godine Bosna i Hercegovina gubi između 650 i 800 miliona eura na obrazovanje mladih ljudi koji napuste Bosnu i Hercegovinu i često se nikada ne vrate.

Na taj način oni ne izgrađuju naše društvo već zapadno- evropska društva odnosno zemlje u koje odlaze. Radi se o budžetskom novcu s kojim su mladi ljudi u BiH školovani, završili osnovno, srednje i visoko obrazovanje i nakon  toga, sa univerzitetskim diplomama odu iz svoje zemlje. Zapravo, na taj način, bh. poreski obveznici  finansiraju izgradnju i unapređenje tih zapadno-evropskih društava sa kadrom koji je ova država svojim budžetskim novcem odškolovala. "

Sve navedeno izračunala je Westminster podfondacija za demokratiju koja je prije nekoliko mjeseci objavila interesantnu studiju koja se bavi troškovima emigracije mladih u inostranstvu. 

Upravo iz gore navedenog , vlasti u BiH trebaju poraditi na sistemskom rješenju ovog  problema, a to je stvaranje okruženja za mlade ljude u BiH čime će ih se motivisati da ostanu u BiH ili da se vrate nakon studija, ili kratkoročnog rada u inostranstvu i da grade društvo u svojoj zemlji. 

Mladi imaju pravo da odlaze, ali je država ta koja treba da razvija politike da oni ostanu. 

" Koje mjere treba država da implementira, a što sam ja vidio u Njemačkoj i Norveškoj. To je holističko gledanje na mlade kao dio populacije i dio sistema i obrazovanje koje ne proizvodi mašine, ne proizvodi poslušne generacije već pokušava da stvori ličnosti koje će, prvo biti zadovoljne sobom, a kao takve mogu da doprinesu društvu. Mladi trebaju da donose odluke o mladima!"

Zašto mladi odlaze? Koliko je važno stvoriti ambijent da se mladi vrate? Šta mito i korupcija, stanje u zdravstvu, diskriminacija, etnonacionalizam, loš obrazovni sistem, zdravstveni sistem, sigurnost... rade i kako utiču na mlade?

Šta država može od mladih naučiti? Šta treba uraditi?

Naše vlasti nemaju informaciju o broju studenata koji studiraju van BiH! Oni jednostavno ne znaju koliko bh. studenata studira u inostranstvu. 

 Šta to za Start govore ovi sposobni, pametni, vrijedni i mladi ljudi- mnogo je pitanja za njih, ali i mnogo odgovora.   

Pogledajte i poslušajte:

Naši sagovornici su: 

Amila Husić iz Zenice, rođena je u inostranstvu, provela više godina u različitim zemljama širom svijeta. Pravnica u potrazi za
stalnim zaposlenjem u BiH. 

Samir Beharić iz Jajca, mladić koji je imao priliku obavljati praksu u više zemalja svijeta. Jedan je od četvero mladih iz Europe i SAD-a koji je  u okviru prestižnog Lantos Programa stažirao u Kongresu SAD-a. Trenutno u Jajcu. Sa grupom mladih ljudi pokrenuo organizaciju _Western Balkans Alumni Association_ koja okuplja studente sa Zapadnog Balkana koji  su studirali vani.

Nikola Lero je iz Banje Luke,  aktivista, pjesnik i novinar koji je trenutno master stipendista EU u Norveškoj i Njemačkoj u oblasti migracija.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!