Vijesti / Bosna i Hercegovina

Redakcija časopisa “Dijalog” je, u povodu 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, izdala poseban broj časopisa pod nazivom “30 godina međunarodnog priznanja države Bosne i Hercegovine i prijema u Organizaciju Ujedinjenih naroda”. 

Na predstavljanju priloga u časopisu, profesori Zijad Šehić, Asim Mujkić, fra Mile Babić, Slavo Kukić, Jakob Finci, Nerzuk Ćurak kazali su da je posvećena pažnja događajima nakon smrti Josipa Broza Tita, te čitavom procesu disolucije Jugoslavije koji se dešava od 1990. godine.

Data je detaljna analiza kako je i na koji način došlo do zvaničnog priznanja BiH te suprotnosti koje su postojale - namjera da BiH bude podijeljena i da izgubi državnost.  
 
Profesor Mujkić smatra da je međunarodno priznavanje BiH predstavlja izuzetno važnu činjenicu za politički subjektivitet neke države, ali ukoliko o tome nema samosvijesti, ako u tome nema kritičkog stava, onda kao da takvog čina nije ni bilo.

– Nažalost, i ovaj 25. novembar i 30 godina od međunarodnog priznanja BiH dočekujemo u državi koja je zahvaljujući nacionalističkim politikama ispraznila sadržaj svakog pojma političke subjektivnosti. Možemo kazati da smo prvo priznati, a onda je uslijedila neka vrsta borbe za to priznanje, što i danas radimo - ocijenio je Mujkić u izjavi za Fenu.
 
Smatra kako svjedočimo značajnim geopolitičkim promjenama u Evropi te da se s evropske strane uviđa koliko je opasan agresivni etno-nacionalizam koji ne priznaje drugog i koji u drugom vidi ne samo neprijatelja, nego nekog koga je legitimno uništiti.

-Mislim da su takve ideje sljedbenika tih politika u regionu. To su jako opasne ideje. Bez otvorenog suočavanja s nacionalizmom, Evropa neće moći da se ustanovi kao zajednica slobode, prava, ono što čine evropske vrijednosti – naglasio je Mujkić.  
 
Profesor Nerzuk Ćurak je mišljenja da je situacija vrlo složena, jer “dionica povijesti u kojoj mi sada živimo je jedna od najgorih sa stanovišta daljnjeg političkog bivstvovanja Bosne i Hercegovine”.  

- Sile dezintegracije su tako ojačale jer su iskoristile jednu globalnu progresiju krajnje ekstremističkih desnih ideologija koje baš nemaju razumijevanja za multietničke države i to je opterećenje za koje se ja nadam da će proći - kazao je Ćurak u izjavi za Fenu.  

Izrazio je nadu da će se u razvijenim liberalnim demokracijama Zapada ponovno vratiti snažne emancipatorske stranke i da će ta kultura tolerancije, razumijevanja drugog i drugačijeg, pobijediti što bi za BiH bilo jako dobra okolnost. 

- Ako se to ne desi na talasu ovog desničarenja, regresivne nacionalističke politike u regiji nastavit će da uređuju Bosnu i Hercegovinu, kao da je BiH njihova država - upozorio je. 

Imajući u vidu da živimo u dobu u kome su "dugoročne prognoze vrlo nezahvalne zato što se historija bukvalno toliko zgusnula da ni kratkoročne prognoze nisu najsigurnije", Ćurak iznosi mišljenje da će udar na BiH da se nastavi i to sa sljedećom idejom - granice BiH će opstati, ali ćemo iznutra napraviti unutrašnji sadržaj države koja će se sa stanovišta države biti antidržava.  
 
- Mislim da sve ide u smjeru proizvodnje tri mini etno-nacionalne države u BiH, a narod će biti uljuljkan time da ima države, međunarodno očuvane granice. Imat ćemo ono što imamo, mi smo međunarodno priznata država i kada vam to nude kao neku vrstu argumenta, to je bezobrazno. Sa stanovišta unutrašnje izgradnje države, volio bih biti optimističniji nego što jesam, ali trenutno nemam argumenata za to. Međutim, postoji uvijek optimistički argument, a to je, bez obzira kako bude, nikad se ne treba prestati boriti za jednu uzornu, liberalno-demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu - zaključio je profesor Ćurak. 

Fra Mile Babić je optimista i poziva na politiku prijateljstva. 

- Ja sam ponosan na svoju državu Bosnu i Hercegovinu, ne samo u ovih 30 godina. Ja gledam BiH od Povelje Kulina bana 1189. godina - kazao je Babić u izjavi za Fenu, podsjetivši da u toj povelji Kulin ban obećava građanima prijateljstvo, pravdu i pravo povjerenje.  

- Ako želimo kao čovječanstvo preživjeti i bolje živjeti, onda se moramo vratiti politici prijateljstva. Ja sam za to da mi u BiH, kao država i kao ljudi, okrenemo politiku da mi ljudima budemo prijatelji, a kakvi će oni biti to je njihova stvar - poručio je Babić. 

Izdavač časopisa "Dijalog" je Akademija nauka i umjetnosti BiH, a u specijalnom broju su obrađene brojne teme koje su aktualne i koje će biti aktualne u Bosni i Hercegovini, državi koja će, kako je poručeno, nadživjeti još mnoge jubileje.