U Sloveniji je ove jeseni primijećena prisutnost orijentalskog stršljena (Vespa orientalis), invazivne vrste koja bi na proljeće mogla nanijeti štete u pčelinjacima, piše stručni časopis "Slovenski čebelar".
Prve primjerke te vrste, koja se od domaćeg europskog stršljena (Vespa crabro) ne razlikuje veličinom nego bojom (ima žute pruge na zadku i žute pjege na glavi) primijetio je sredinom rujna pčelar sa slovenske obale kod Ankarana, a već su zabilježeni i slični slučajevi kod Trsta.
Analize su pokazale da se ne radi o isto tako invazivnom azijskom stršljenu (Vespa velutina var. nigrithorax), kako je pčelar najprije posumnjao, nego o orijentalskom stršljenu, vrsti koja živi u Africi, na Madagaskaru, ali se naselila i u dijelovima jugoistočne Europe.
Slično kao azijski stršljen, koji se je već proširio po dijelovima Europe, i orijentalski bi mogao nanijeti štete u pčelinjacima. Radi se o predatoru koji na ulazu u košnicu lovi pčele radilice i stražarice, ali upada i u unutrašnjost košnice, krade ličinke, med, pelud i pčele te ih odnosi u svoja gnijezda za prehranu svog pomlatka.
Posljedica takvog djelovanja je obično osiromašenje roja i smanjenje broja mladih pčela uslijed nedostataka hrane. Orijentalski stršljeni štetu nanose i voćarima i vinogradarima jer se hrane voćem, te grizu mladice i lišće, kako bi dobili materijal za gradnju svojih gnijezda.
Stručnjaci zato pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći europski stršljeni korisni.
Najbolji način da s spriječi širenje orijentalskog stršljena je da potražiti sva gnijezda i uništiti ih još prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje "Slovenski čebelar".
Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetnike. Osim po bojama, orijentalski stršljen razlikuje se od domaćeg po tome što gnijezdo pravi u zemlji, dok europski voli više i zaštićene prostore, prenosi Hina.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.