Politika / Bosna i Hercegovina

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) ne može dopustiti da se na bilo kakav način govori o temi secesije te odobravaju separatističke politike koje imaju za cilj da razdruže političko jedinstvo države i njen teritorijalni integritet - rečeno je na konstituirajućoj sjednici Savjeta za razvoj SDP-a BiH.

Predsjednik Savjeta Elvis Fejzić kazao je da će na sjednici razgovarati o trenutnim političkim blokadama u BiH, upozorivši da blokirati političke institucije države znači tiho uništavati demokratski proces u državi. 
Kako je istaknuto, ključni stav je da o temi političkih blokada treba stalno razgovarati sa akterima međunarodne zajednice i bh. akterima koji imaju pozitivan i afirmativan odnos prema državi BiH.

- Jasno je da povlačenje iz bilo kakvih pregovora i dogovora nije alternativa i cilj, jer separatističke struje žele konstruirati blokadu i učiniti državu nefuncionalnom te u takvoj situaciji konstatirati da je to pat pozicija – pojasnio je Fejzić.

Upravo zbog toga, dodao je, danas žele iznijeti konstruktivne teze u kojim dijelovima treba korigirati ustav kroz reformu, kako bi se svi u BiH osjećali komotno i kako ne bi ugrozili centralni nivo vlasti i suverenu poziciju BiH.

Profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA Elmir Sadiković je u svojstvu uvodničara o temi “Odnos SDP-a prema izmjenama Izbornog zakona BiH i reformama ustava”, ocijenio da je trenutna kriza u nekoliko posljednjih mjeseci zapravo vještačka te da ona nije rezultat odluka Ustavnog suda ili međunarodne zajednice i da je dugo pripremana.

- Kriza s kojom se država suočava nije politička kriza, već dominatno sigurnosni izazov – poručio je.
Tvrdi da se ta kriza ne može riješiti samo snagama i dogovorima unutar BiH, već da je nužna snažnija akcija i reakcija međunarodne zajednice.

- Paradoksalno je da se u okolnostima sigurnosnih izazova raspravlja o reformi ustava i izmjeni Izbornog zakona – ocijenio je Sadiković.

Stava je da SDP treba biti fleksibilan u razgovorima s različitim političkim akterima te da se razgovori o izmjenama Izbornog zakona i reformi ustava trebaju kretati u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, odnosno u okvirima zahtjeva koje je Evropska komisija iznijela pred BiH kao 14 prioriteta za početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.