[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/09\/23\/phil-rees.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/09\/23\/100x73\/phil-rees.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/09\/23\/phil-rees.jpg","size":"251.91","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Kultura

Rees: Istraživački novinari propituju istinitost zvaničnih izjava

Razlika između istraživačkog i klasičnog novinarstva ogleda se u tome da klasično novinarstvo obavještava javnost o događajima bazirajući izvještaje na oficijelnim izjavama, dok istraživačko novinarstvo propituje istinitost tih izjava, kazao je u intervjuu za Fenu nagrađivani britanski novinar Phil Rees.

Rees je voditelj radionice nazvane "Pričanje priče pomoću istraživačkog novinarstva" koja je organizirana u Sarajevu u okviru drugog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC (Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival).

Ovaj osnivač Odjela za istraživačko novinarstvo na Al Jazeeri, pojasnio je da za njega postoje dva načina bavljenja novinarstvom od kojih je jedan tako što se postavi ogledalo prema svijetu i u suštini se ljudima prenosi šta se događa, a druga forma novinarstva je da ljudima objasnite da ono što misle da se događa zapravo je pogrešno.

- U toj drugoj sferi otkrivate ono što se ne govori javno. Novinari trebaju stvarati vijesti, ali posao istraživačkih novinara je da propituju izjave dužnosnika i zvaničnih izvora kako bi otkrili da li govore istinu, jer vrlo često to ne čine - pojasnio je Rees.

Također, dodao je, klasično novinarstvo može uraditi priču o tome šta je rekao jedan političar i imati drugu stranu šta kaže političar iz opozicije, ali posao istraživačkih novinara je da otkriju šta je od toga istina.

Rees je kaže oduvijek želio biti televizijski novinar te se timu BBC-ja pridružio još dok je studirao, ali je uvijek želio raditi dokumentarce u kojima je mogao izraziti sve što je želio jer mu se činilo da kratka forma televizijskog priloga nije dovoljna za kvalitetno i temeljito pričanje neke priče.

- Najviše me zanimao svijet izvan granica Velike Britanije. Živio sam u južnoistočnoj Aziji mnogo godina, ali ono što se prvo dogodilo je da sam postao producent vijesti s bazom u Hong Kongu i to je bilo sredinom osamdesetih - prisjetio se Rees.

Odjel u Hong Kongu najviše se bavio dešavanjima na Srednjem istoku što je uključivalo Indiju, Afganistan, gdje je bio rat, te Šri Lanku i nakon toga je odlučio baviti se temeljitije područjima u kojima su ratovi ili su ratne zone, ali s posebnim fokusom na sukobe nastale iz pobuna.

Budući da je radio na više od 60 dokumentarnih filmova za koje dobio 20 međunarodnih nagrada za Fenu je ispričao da najviše ponosan na "Alžirski skriveni rat" iz 1994. godine za kojeg je osvojio prve nagrade otkrivajući razmjere rata poptpno skrivenog od očiju svijeta.

U tom ratu, sada je poznato, više od 250.000 ljudi je ubijeno, ali u to vrijeme bilo je vrlo malo izvještaja o tome šta se tamo dešavalo zato što je, prije Reesovog odlaska u Alžir, ubijen novinar.

- Njegovo ubistvo bilo je dobro za alžirski režim kako bi spriječili novinare da tamo odlaze. Najbolji način da to učinite je da područje učinite nesigurnim za novinare iako nemam dokaza to su moje sumnje - kaže Rees, dodajući da je snimanje tog filma ujedno bilo i najopasnije.

Najviše vremena čak tri godine trebalo je da nastane film "How To Sell A Massacre" (Kako prodati masakr) koji govori o naoružanju, a za potrebe filma angažirana je osoba koja se lažno predstavljala kao poštovalac oružja te Rees napominje da je teško danas raditi tajno jer je danas sve dostupno na internetu.

Govoreći o novinarskoj hrabrosti prisjetio se ubistva srbijanskog novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine koji se usprotivio režimu Slobodana Miloševića usprkos svim preprekama, iznoseći uvjerenje da je iza tog ubistava stajala Miloševićeva supruga Mirjana Marković.

Stoga je istraživačkim novinarima savjetovao da preuzmu sve mjere opreza i budu svjesni rizika kada istražuju neku temu jer su kriminalci sveprisutni i često su u uskim vezama s političarima.

- Istina će preživjeti i ultimativno pobijediti iako je za to ponekad potrebno vrijeme. Nove platforme društvenih mreža već shvataju sve izazove Prvog amandmana američkog Ustava i prava na slobodu govora, ali polako shvataju da su proizveli mnogo mržnje u svijetu zbog čega će se i to polako mijenjati - zaključio je u intervjuu za Fenu nagrađivani britanski novinar Phil Rees.

Phil je diplomirao na Univerzitetu Oxford i pridružio se BBC-u kao pripravnički novinar 1982. godine. Pokrivao je Aziju, Bliski Istok, Afriku i Ameriku tokom 23-godišnje karijere u korporaciji.

Radio je na više od šezdeset dokumentarnih filmova. Dobitnik je više od 20 međunarodnih nagrada, uključujući po dvije s Kraljevskog televizijskog društva i Monte Carlo Televizijskog festivala.

Njegovi dokumentarni filmovi s Balkana uključuju "Posljednje stajalište Srba" (snimljeno na Kosovu 1997.) i "Sloba i Mira", oba za BBC. Philovu knjigu iz 2006., "Doručak s teroristima" The Guardian je opisao kao "izvanrednu", a Noam Chomsky kao "izvanrednu turneju".

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!