Vijesti / Svijet

Profesorica međunarodnih odnosa i evropskih studija Internacionalnog Burch univerziteta Lejla Ramić-Mesihović smatra da je sve izvjesnije da je osnivačica i liderka stranke radikalne desnice Braća Italije Giorgia Meloni naredna premijerka zemlje koja je jedna od osnivača Evropske unije i njena treća ekonomija.

Privremeni rezultati izbora u Italiji pokazali su da bi desni blok trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma Parlamenta, što je potencijalno rijetka prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija.

Ramić-Mesihović kaže da bi Meloni mogla postati prva premijerka u 67 vlada Italije od Drugog svjetskog rata te podsjeća da je bila ministrica za mlade u Berluskonijevoj vladi od 2008. do 2011. godine, što je njen glavni odgovor na komentare da ne posjeduje dovoljno državničkog iskustva za tu poziciju.

- Kao i njen koalicioni partner, desničar Matteo Salvini, ne smatra se euroskeptikom, već 'eurorealistom'. Taj pojam favorizuje sve veći broj evropskih konzervativaca. I dok etablirani pojam euroskepticizma nastoji uvesti binarni pristup evrounijskim pitanjima, na ovaj način desnica nastoji to fleksibilizirati i podrediti kontekstu i kapacitetima i za širenje i za integrisanje - pojasnila je Ramić-Mesihović.

Ipak, smatra da je teško očekivati od države vođene koalicijom takvog sastava da ima entuzijazam za razvoj EU institucija, politika i za nastavak širenja EU.

S druge strane, dodaje Ramić-Mesihović, drugi koalicioni partner, Silvio Berlusconi, ima nešto uravnoteženiji pristup prema EU.

- Meloni je bitno smekšala evroskeptični diskurs u predizborno vrijeme, ali je malo vjerovatno da će se to odraziti u budućoj praksi. Meloni posebno kritikuje EU da nije radila jedinstveno i efikasno, te da zbog toga nema za zemlje članice dovoljno sigurnosti kada je u pitanju snabdijevanje plinom, sirovinama, robama, čipovima i drugim u ovom kontekstu deficitarnim robama. Također, smatraju da Italija mora imati vidljivije mjesto u EU kojom, po njihovom uvjerenju, dominiraju Njemačka i Francuska - kazala je Ramić-Mesihović.

Govoreći o proširenju EU, očekuje da će poslije izbora iz Italije dolaziti striktniji zahtjevi za zemlje koje aspiriraju da uđu u članstvo EU, ali i pritisak na EU da se reformiše kako bi efikasnije donosila odluke, koje bi, s druge strane, mogle biti smatrane manje “otuđenima” od procesa odlučivanja u zemljama članicama.

- To znači da se svi aspiranti moraju dodatno organizovati, međusobno koordinisati i iskrenije se fokusirati na proces evrounijske integracije - stav je Ramić-Mesihović.

Što se tiče promjene kursa italijanske vanjske politike, tvrdi da je za očekivati da će se Italija sada prevashodno okrenuti komunikaciji sa zemljama koje vode elite sa srodnim desničarskim idejama, poput Mađarske, ali i da postoji veća šansa za dovođenje u pitanje jedinstvenih akcija, poput najrecentnijih vezanih za Rusiju, što bi naročito Salvini od koalicionih partnera mogao tražiti.

- Također, ne bi iznenadilo ni koordinisano zagovaranje istih nacionalističkih platformi sa šovinističkim elementima u svim zemljama EU koje imaju radikalnu desnicu u dobrim odnosima s partijama unutar ove koalicije - zaključila je Ramić-Mesihović.