[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/10\/17\/l-7d943cab38bfcaba810d1aeab8e9b3da.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/10\/17\/100x73\/l-7d943cab38bfcaba810d1aeab8e9b3da.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/10\/17\/l-7d943cab38bfcaba810d1aeab8e9b3da.jpg","size":"64.70","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Kultura

Potpisan ugovor o digitalizaciji arhivske građe BZK 'Preporod' (VIDEO)

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" i Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo potpisali su danas Ugovor o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe.

Arhivska građa Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", odnosno njenih pravnih prethodnica društava "Gajret" i "Narodna uzdanica", nakon zabrane rada 1949. godine, pohranjena je u najvećem dijelu u Historijskom arhivu Sarajevo te Arhivu Bosne i Hercegovine i ostalim arhivima u Bosni i Hercegovini i predstavlja arhivsko blago Bosne i Hercegovine.

Potpisivanjem Ugovora o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe bit će omogućena digitalizacija građe, što je način za njeno čuvanja, ali i za njeno cjelovitije korištenje.

Predsjednik BZK "Preporod“ Sanjin Kodrić kazao je da se već uveliko pripremaju za održavanje velikog jubileja, 120. godišnjice od osnivanja, zbog čega su se i odlučili na tako veliki projekt.  

- Riječ je o najvećem digitalizacijskom projektu kojim BZK 'Preporod' nastavlja već započete i otvara nove smjerove u oblasti digitalizacije i digitalne prezentacije kulturne baštine - istakao je.

Također je naveo da je krajnji cilj projekta da na jednom mjestu okupe ono što je tekstualna arhivska povijest Preporoda te je izrazio nadu da će i sa ostalim arhivima u BiH i šire, koji u svom posjedu imaju građu, potpisati slične ugovore.

Zahvaljujući tom projektu, dodao je, bit će moguća detaljnija istraživanja o Preporodu, ali i Bošnjacima te je naglasio da su sva dosadašnja istraživanja u biti nepotpuna i nedovoljna bez detaljnog i cjelovitog uvida u arhivsku građu.  

Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac pojasnila je da je digitalizacija arhivske građe veoma važna, prvenstveno zbog fizičke građe dokumenta, ali i zbog toga što će na taj način istraživači lakše doći do informacija.

Istakla je da u Historijskom arhivu trenutno postoji 189 arhivskih kutija i 42 knjige arhivske građe Preporoda od 1903. do 1949. godine, koje će ustupiti Preporodu u svrhu digitalizacije.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!