Život / Kultura

Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti-kulture-jezici, radnog naslova "Pitanje nacionalnog u suvremenom kontekstu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu" održana je u petak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM).

Cilj je konferencije istražiti i prezentirati pitanje nacionalnoga identiteta, kulture, jezika, suvereniteta, izričaja, interesa u suvremenomu kontekstu s osobitim osvrtom na njegovo pozitivno, ali i negativno poimanje u BiH kao višenacionalnoj zajednici.

Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije Senka Marinčić kazala je u izjavi za medije kako je cilj 9. konferencije istražiti to pitanje, taj fenomen nacionalnog u smislu identiteta, kulture, jezika, baštine, zanimanja i prava te posebice njegovo pozitivno ili negativno poimanje u BiH.

Dodala je kako će sudionici konferencije sa znanstvenog stajališta, pokušati odgovoriti na pitanje: "Jesu li takvi fenomeni tvorevine prošlosti ili mogu opstati i u 21. stoljeću, kao stoljeću globalizacije"?

Jedan od predavača konferencije bio je i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske Mato Arlović koji je održao izlaganje na temu "O međuodnosu konstitutivnih naroda i nacije u Bosni i Hercegovini".

Po njegovom mišljenju, ključno je pitanje "koji je odnos između pojma nacije i konstitutivnih naroda u BiH"?

Po njemu, pojam nacije je dosta interesantan i sa znanstvenog, stručnog i političkog stajališta, zato što se često uzima da je to sinonim pojma narod.

Međutim, napominje Arlović, to nije istoznačnica te se radi o sasvim drugačijem pojmu koji ima svoju političku i pravnu dimenziju.

Problem Bosne i Hercegovine je taj što postoje tri konstruktivna naroda, a uz njih još 17 nacionalnih manjina i zajednica koje žive na njezinom području, a nema nacije, naglasio je.

- BiH kao bh. nacija još nije nastala, a pitanje je i hoće li nastati. Također, pitanje izjednačavanja nacije i građanske države ne stoji, jer pitanje građanskih prava i sloboda su samo individualni oblik izražavanja već postojećih kolektivnih prava koja pripadaju narodu, tako da narodi za razliku od nacije, imaju pravo da urede svoju državu, izaberu svoju vlast i zbog toga moraju biti jednaki i ravnopravni - ustvrdio je Arlović.

Mišljenja je kako se ravnopravnost u BiH nakon Daytona i ratnih skoba nije postigla.

- Ravnopravnost nisu postigli ni Bošnjaci ni Hrvati za razliku od srpskog naroda, koji ima svoju organizacionu jedinicu u BiH. Hrvati unutar Federacije nisu ostvarili svoja prava da biraju neposredno sami predstavnike u vlasti. Puna ravnopravnost nije postignuta, a da bi se postigla mora se osigurati potpuna ravnopravna zastupljenost sva tri naroda te svakom narodu osigurati njegovo pravo da bira svoje predstavnike u sva tijela državne, regionalne i lokalne vlasti -  zaključio je Arlović.

Konferenciju je organizirao Filozofski  fakultet  Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Mateja Bela u Banskoj Bistrici, Sveučilištem Sjever u Koprivnici, Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,  Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Osijek i Institutom za migracije i narodnosti u Zagrebu.