[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-spomenik-3.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/skopje-spomenik-3.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-spomenik-3.jpg","size":"298.31","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-spomenik-2.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/skopje-spomenik-2.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-spomenik-2.jpg","size":"275.88","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-lav.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/skopje-lav.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-lav.jpg","size":"350.14","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-ulica-3.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/skopje-ulica-3.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/skopje-ulica-3.jpg","size":"454.66","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/kanjon-matka1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/kanjon-matka1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/kanjon-matka1.jpg","size":"580.85","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/freske.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/freske.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/freske.jpg","size":"411.32","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/direktor-tz-ljupco-janevski.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/direktor-tz-ljupco-janevski.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/direktor-tz-ljupco-janevski.jpg","size":"467.65","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/kuca-majke-tereze.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/kuca-majke-tereze.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/kuca-majke-tereze.jpg","size":"469.32","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/stara-kuca.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/100x73\/stara-kuca.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/08\/07\/stara-kuca.jpg","size":"454.76","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Turizam

Okusi i mirisi Makedonije: Simbioza kultura, religija i tradicije

Piše: Mevlida Novalić

Na poziv Agencije za promociju i razvoj turizma Republike Makedonije grupa turističkih novinara iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine nedavno je posjetila nekoliko destinacija na potezu Skopje - Ohrid - Bitola. Dolazimo u glavni grad ove države dan nakon što je potpisan sporazum o rješavanju makedonsko-grčkog spora o imenu i strateškom partnerstvu Makedonije i Grčke.

ZAŠTO DOĆI U SKOPLJE?

 Gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov ekipu novinara dočekao je u objektu za koji kaže da su ga uspjeli sačuvati od tzv. fasadizacije koja se desila Skoplju proteklih godina. Galerija grafita, za koju Šilegov kaže da su je otvorili za mlade Skopljane, predstavlja više od 26 radova, što je ujedno i dio nove kulturne ponude ovoga grada.

skoplje-grafit-2.jpg

Fasadizacijom je gradonačelnik označio rezultate projekta Skopjje 2014. godine koji je potpuno izmijenio (posebno) središte ovog grada, čime je dobilo mnoštvo novih spomenika i građevina, uglavnom u baroknom i neoklasičnom stilu. Ima tu svega - obnovljeni su ili tek izgrađeni Arheološki muzej, Parlament, Narodno pozorište, statue brojnih historijskih ličnosti. Oprečna su mišljenja oko ovih načičkanih monumentalnih spomenika i građevina, ali se svi slažu da je to kič koji privlači veliki broj turista.

Ne osjećam se lijepo što sam gradonačelnik neformalne prijestolnice svjetskog kiča. To nije bio kičerajski projekat, bio je to jedan kriminalni projekat koji je odnio 680 miliona eura para građana Makedonije, građana Skoplja. Zauzvrat nismo dobili ništa kapitalno - za te pare mogli smo riješiti mnoge probleme - jasan je Šilegov.

U planu je da zajedničkim snagama koliko-toliko vrate autentični izgled centra grada. Zašto doći u Skoplje, pitanje je koje postavio gradonačelnik ovog grada  i ponudio odgovor:

On je simbioza svih kultura koje postoje na Balkanu. Ovdje možete vidjeti sve što je ogledalo Balkana,  sve kulture, sve religije, sve tradicije – ističe Šilegov i dodaje da je Skoplje nešto što se mora posjetiti, naročito ako živite na Balkanu.

BALKANSKA RUTA

 Ostavljamo Šilegova njegovim obavezama. Ekipu novinara predvodi Ljupčo Janevski, direktor Agencije za promociju i razvoj turizma Republike Makedonije, te voditeljica puta Živka Cvetkoski Andonoski. Obilazimo našu prvu destinaciju na potezu Skopje - Ohrid - Bitola. Zapanjeni smo brojem i veličinom spomenika izgrađenih tokom projekta Skoplje 2014. Zanima nas šta je to što Makedonija može ponuditi i zbog čega bi neko iz BiH došao i prešao toliki put da upozna ljepote ove države? Je li Makedoniji interesantno bh. tržište?

- Moramo se prvo dobro povezati. Ako se dobro povežemo sa Rusijom, Španjolskom, Portugalom ili  Švedskom..., zašto da se Balkan ne poveže niskobudžetnim letovima kojima možemo putovati tokom cijele godine. To je primarno. Ono što Makedonija može da ponudi građanima, turistima  iz BiH su neotrkrivena mjesta, hrana, vino, ruralni turizam, agroturizam, ali i avanturistički turizam - nabraja prvi čovjek za promociju i razvoj turizma Makedonije. U njegove riječi i sami smo se uvjerili.

Kada bismo sumirali, ukratko predstavili Makedoniju, onda bismo mogli reći da  ovdje ima za svakoga ponešto. Pa i više od toga. Za turiste, tu je prava riznica kulturno-historijskih znamenitosti. Na ovim prostorima civilizacija živi mnogo godina, a za to je dokaz istorija grada Ohrida, gdje se pretpostavlja da život traje  više od četiri miliona godina. Tu se nalazi i Ohridsko jezero, najstarije u Evropi, pa je ovo mjesto zbog prirodne i kulturne rijetkosti zaštićeno od UNESCO-a kao kulturno nacionalno blago. Zapravo, čitava Makedonija leži na više od 330 arheoloških nalazišta, a najveće i najljepše je ono u Stobi. Ako volite avanturu, tu su kanjoni, biciklističke i planinarske staze, izuzetne vožnje za paraglajdere, skijališta... Voziti se kanjonom Matka, uzanim kanjonom donjeg toka rijeke Treske, smještenim 15 kilometara sjeverozapadno od Skoplja, poseban je užitak. To je jedna je od najpopularnijih avanturističkih destinacija na otvorenom u Makedoniji, u čijoj blizini se nalaze brojni živopisni srednjovjekovni manastiri, pećine, šume i zelene doline. U najvećem makedonskom nacionalnom parku  Mavrovo živi 60 endemskih vrsta biljaka te 140 vrsta ptica. Iz Nacionalnog parka ne možete otići a da ne posjetite manastir svetog Jovana Bigorskog, koji leži na padinama planine Bistre i obali rijeke Radike, a izgrađen je prije 1.000 godina. Drveni ikonostas sa likom Ivana Krstitelja smatra se jednim od najvrijednijih umjetničkih blaga manastira, a lokalno stanovništvo vjeruje da ima čudotvorne iscjeliteljske moći. Mavrovo je i najpopularniji ski-centar.

ljupco.jpg

RESTORAN OSTERVO

 Inače, Makedonija sa svojim nadaleko poznatim manastirima, kojih samo u Ohridu ima 365, itekako ima šta ponuditi i za ljubitelje i poklonike vjerskog turizama. Za šopingholičare tu su ohridski biseri, ali i niz drugih proizvoda, za gastronome i gurmane - bogata ponuda hrane i vina, domaće rakije žolte i mastike. U jednom od najljepših lokaliteta na Ohridskom jezeru, u Svetom Naumu, u blizini istoimenog manastira, na ušću Crnog Drima u Ohridsko jezero, porodica Risteski je u svom restoranu Ostervo spojila sve navedeno - izuzetna gastroponuda i proizvodnja ohridskih bisera, vlastitog brenda i vlastite tajne njihove izrade. Tu je i atrakcija koju ćete rijetko gdje sresti. Naime, restoran se dijelom nalazi na nekoliko splavova koji se tokom jela odmaknu od obale, pa se zajedno sa konobarima, gondolijerima i muzičarima otisnete u daljinu. Kada je riječ o vinima, posebno se ističe tikveški kraj, poznat po predivnim i kvalitetnim vinima, kraj koji ima puno sunca i sunčanih dana što vinu daje dodatnu kvalitetu.

U Svetom Naumu je krajem 9. stoljeća učenik Ćirila i Metoda, autora slavenskog pisma, Naum Ohridski osnovao prvo Sveslavensko sveučilište i okupio u njemu čak 3.000 studenata. Danas je manastir Sv. Naum dio Nacionalnog parka Galičica.   

sveti-naum.jpg

Ako ste raspoloženi samo za relaksaciju i klasični odmor, tu su mnogobrojni hoteli, moteli, pansioni, restorani sa bogatom ponudom i za svačiji džep. Možete se, naprimjer, ako ste u Ohridu, osim kupanja i sunčanja, voziti Ohridskim jezerom uz zvuke tradicionalne makedonske pjesme. Eh, kakve su to samo pjesme i kakav ugođaj dok vam u lice udara ohridski vjetar! A ljubazni i gostoljubivi domaćini, komunikativni i otvoreni, uslužni i uvijek raspoloženi, glavni su sastojak, začin koji svemu daje posebnu draž.

 MAKEDONSKI SPECIJALITETI

Najpoznatije makedonsko jelo je gravče na tavče, najpoznatiji specijalitet ohridskog kraja je ohridska pastrva. U Ohridskom jezeru živi još 17 vrsta riba, od kojih je 10 endemskih. Sve su jestive, a u ugostiteljskim objektima se uz pastrve najviše nudi jegulje, belvice i plašice, od čijih se ljuski proizvode ohridski biseri. Makedonskom mezom započinje obrok. To je niz tradicionalnih malih jela među kojima su obavezno ajvarpinđur (namaz na bazi patlidžana), makalo (bijeli luk tucan u avanu), velike makedonske masline, sirenje (ovčiji i kravlji meki sirevi) i šopska salata.

tavce-gravce.jpeg

Tradicionalno jelo pastrmalija datira još iz 14. stoljeća, nazivaju je i makedonskom pizzom, jer se u krušnoj peći zapeče tanko tijesto, na kojem su komadići sušene ovčetine (ili nekog drugog sušenog mesa) i ljutih papričica. U skopskom restoranu  " Stara kuća"  ne samo da možete uživati u domaćim specijalitetima, muzici uživo, već i u svojevrsnom etnološkom muzeju koji predstavlja cijeli objekat, sa ručno rađenim i rezbarenim drvenim stropovima.  Na brdu iznad Skoplja izgrađeno je i  Makedonsko selo, u kome svaka makedonska regija ima na svoj način izgrađenu i uređenu etno-prezentacijsku kuću u kojima se demonstriraju tradicionalni zanati, a u nekima se nude i smještajne jedinice. Izuzetno iskustvo nudi i vlasnik hotela i restorana  Tutto

tutto.jpg

Tefik Tefikovski dočekuje nas širokim osmjehom ispred svog hotela  smještenog  na obroncima planine Bistre, u mjestu Janče. Pokazuje  proizvode od kojih će nam pripremiti svoje specijalitete, a koji rastu u neposrednoj blizini ili su iz vlastitog uzgoja. Na terasi svoga restorana  priređuje nam specijalitete od vrganja, lisičarki, samoniklih trava i različitih vrsta mesa, povrća i voća.

DESTINACIJA ZA SVE SEZONE

 Ljupčo Janevski sumira strategiju promocije turističkih potencijala: 

-  Moj pistup je da ako se nešto hoće onda se to uradi. Ove godine Agencija ima rekordno niski nivo finansijskih sredstava za ulaganje u marketing, ali bez obzira na to imamo maksimalan nivo promocije Makedonije. Nekad se nedostatak sredstava može nadoknaditi različitim pristupom. Godine koje su prošle radili smo klasični turizam i klasičnu promociju. Ovog puta smo krenuli sa novim, modernim, svjetskim pristupom, 70 posto online i 30 klasičnom promocijom. Ovakav pristup daje i veći efekat, drugu ciljnu grupu, jeftinije je, efikasnije. Mojim skromnim predviđanjima, mislim da ćemo imati 15-20 posto više turista. Godine 2017. imali smo milion turista,  domaćih i stranih. Nadam se da ćemo ove godine imati milion i dvjesta, trista hiljada i ostvariti 3,5 miliona noćenja - kaže Janevski.  

Agencija se za sljedeću godinu planira fokusirati na Balkan. To znači da će se raditi na povećanju broja turista iz ovog područja, ali i međusobnom uvezivanju i saradnji. Kada je BiH u pitanju, radit će se i na uvođenju direktnog leta.

- U svijetu je tendencija da ljudi putuju po nekoliko puta tokom godine, pa su zato i kružne ture interesantnije. Za 5-6 dana turisti mogu da posjete tri zemlje i vide najbitnije atrakcije koje one nude. Na takav način dobiju novu destinaciju, otkrivaju nešto što nisu znali i idu dalje. Moramo da umrežimo goste. Balkan mora iskoristiti svoju šansu - pojašnjava Janevski strategiju balkanske ponude.

Navodi naš domaćin da balkanske zemlje imaju mnogo sličnih problema koje moraju riješiti: saobraćajnice, kapacitete, ljudske resurse, edukaciju, kvalitetan menadžment, naplatu taksi...

- Borimo se da svako plati turističku taksu. Moramo da motiviram ovaj sektor da shvati da treba da plati ono što uzima od turista, da postane svjestan da 80 posto sredstava od te takse ide u budžet opštine za razvoj - ističe Janevski.

Ovogodišnji slogan promotivne kampanje je „Makedonija, vaša sljedeća destinacija“. Ona uistinu to i jeste. I to destinacija za četiri sezone!

 

Podijelite ovaj članak!