Vijesti / Svijet

Piše: Chloe Lee

Organizacije Centar za studije o novim religijama (CESNUR) iz Italije i Human Rights Without Frontiers (HRWF) iz Belgije su 19. novembra bile domaćini seminara o ljudskim pravima pod nazivom „Netrpeljivost i diskriminacija protiv novih vjerskih kretanja: međunarodni problem“.

Ovaj seminar, održan u Seulu u Južnoj Koreji, bio je posvećen zaštiti prava vjerskih manjina koje ciljaju većinske skupine, posebno u kontekstu kršenja ljudskih prava, poput prisilne promjene religije koja se dogodila u Koreji.

Prisilna promjena religije, poznata i kao "deprogramiranje", socijalno je pitanje koje uzrokuje kršenje ljudskih prava. Otmicom i preobraćanjem članova vjerskih skupina koje su njihovi protivnici označili kao "kultove”, ljude tjeraju da napuste vjeru.

Više od 80 sudionika, uključujući pravne stručnjake, novinare i predstavnike civilnog društva, sagledalo je trenutnu situaciju prisilne promjene religije i razgovaralo o rješenjima za odbranu slobode vjere i ljudskih prava koja su postala norma međunarodne zajednice.

Massimo Introvigne, generalni direktor CESNUR-a i italijanski sociolog, naglasio je da se ta prisilna promjena opravdava kroz medije jer su “korejski deprogrameri specijalizirani pastiri iz velikih crkava, od kojih su većina prezbiterijanska”.

"Protesti koji spominju žrtve prisilne promjene religije spomenuti su u Izvještaju američkog State Departmenta za 2019. o vjerskoj slobodi, uključujući kršenje slobode vjere u 2018. godini. Međutim, bilo je i novih slučajeva deprogramiranja čak i nakon njihove smrti", izjavio je Introvigne.

Kada je riječ o višedimenzionalnoj strategiji za rješenje takvog fenomena, Willy Fautré, osnivač i direktor HRWF-a iznio je nekoliko prijedloga ukazujući na odgovornost rukovodstva Prezbiterijanske crkve koja toleriše, odobrava i možda potiče takvu praksu; razvijanje zagovaranja u UN-u i u organima koji brane slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; gonjenje onih koji potiču ljude na počinjenje otmice i zatvaranja ljudi.

U otvorenom pismu, koje je 24. jula južnokorejskom predsjedniku Moon Jaeu potpisalo 15 međunarodnih nevladinih organizacija, uključujući CAP-LC i HRWF, kaže se da je „Južna Koreja možda posljednja demokratska zemlja na svijetu gdje se deprogramiranje još uvijek toleriše”, te je predsjedniku upućena molba da" istraži optužbe za prisilno deprogramiranje, zaustavi ovu gadnu praksu i privede odgovorne u potpunosti. "

U međuvremenu Južna Koreja u oktobru je izabrana za obavljanje petog mandata u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Južnokorejska misija pri UN-u rekla je da planira „sudjelovati u međunarodnim naporima u pronalaženju odgovora na krize s ljudskim pravima širom svijeta.“ Sudionici su pozvali korejsku vladu da odgovori na pitanje prisilne promjene religije koja još uvijek prijeti ljudskim pravima.