[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/11\/01\/purivatra.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/11\/01\/100x73\/purivatra.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/11\/01\/purivatra.jpg","size":"196.39","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Intervju

Miro Purivatra: Ugostit ćemo Tarantina u Sarajevu

Nakon što je objavljena vijest da je Sarajevo dobilo status grada filma  Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNSCO)  direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Mirsad Miro Purivatra je izjavio da se time otvaraju velike mogućnosti za nova partnerstva s drugim gradovima unutar Mreže kreativnih gradova UNESCO-a.

Također je istakao da su uspješna inicijativa i kvalitetna aplikacija gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake i Grada Sarajeva rezultirali tim priznanjem ne samo gradu Sarajevu, nego i bogatoj bh. filmskoj tradiciji i kulturnoj baštini, Sarajevo Film Festivalu kao i filmskim radnicima koji su, u proteklih 20-ak godina, ostvarili veliki uspjeh u svijetu filma, predvođeni Danisom Tanovićem, Jasmilom Žbanić, Aidom Begić i drugima.

Magazin Start BiH je sa Purivatrom objavio zanimljiv  intervju nakon okončanja ovogodišnjeg SFF-a.

Objavljujemo ga u cjelosti: 

  1. Jubilarni 25. Sarajevo film Festival (SFF) je svečano završen. Impresije su se malo slegle pa da čujemo rezime prvog čovjeka Festivala?
    - Mislim da je festival bio uspješan. Sve što je bilo planirano uspjeli smo realizovati.
  2. Koliko često se Vaš ukus podudara s izborom stručnog žirija?

- Biramo filmove koji su po našem mišljenju ono što je najbolje u regionalnoj filmskoj produkciji. Za nas svaki od izabranih filmova može biti pobjednik.

STRATEŠKO DJELOVANJE

  1. Kada smo pred festival radili intervju sa mladim rediteljem Vladimirom Biljenkim, Kanađinom bosanskih korjena, kazao nam je da je on svoj film poslao, odnosno sam je aplicirao za učešće na SFF-u. Možete li nam ukratko pojasniti sam način selekcije filmova?

- Od sedamnaest festivalskih sekcija, prijave se primaju samo za takmičarske programe. Ukoliko film zadovoljava formalne kriterije konkursa, pristupa se gledanju od strane predselektorskog i kasnije selektorskog tima.

  1. SFF svake godine pomjera granice, i programske, i sadržajne i geografske. Htjeli vi to ili ne, to se će od Vas očekivati i naredne. Šta više uopšte može novo i bolje, imate li već neku ideju?
    - Još uvijek postoje područja u kojima se značajno može razvijati i poboljšavati, a tako i uticati na rast ukupnog kvaliteta SFF-a. Među tim područjima spadaju bh. filmska industrija i infrastruktura festivala.

  2. Nekada davno ste negdje rekli da i kada ste pokretali Festival ratne 1995. imali ste petogodišnju viziju. Koliko daleko danas gledate u budućnost?
    - Živimo u vrijeme velikih tehnoloških i sadržajnih promjena u kreativnoj industriji. Nastojimo na vrijeme reagovati na te nove vjetrove na tržištu. Primjer takvog strateškog djelovanja je uvođenje novog programa posvećenog TV-serijama, prije četiri godine. Jedan od glavnih pravaca djelovanja za SFF u budućnosti je podrška razvoju bh. kinematografije, čime bi i festival dobio dodatni kvalitet.
  1. SFF je toliko veliki događaj da je apsolutno neminovna saradnja sa brojnim gradskim, opštinskim, kantonalnim i drugim nivoima. Međutim, da li se ikada desilo da neka Vaša ideja iz nekog razloga nije mogla biti realizovana?
    - Da, mnogo puta… Srećom, većinu bazičnih stvari smo uspjeli realizovati.
  1. Kako izgleda prvi dan nakon zvaničnog zatvaranja SFF-a? Da li tada imate neko zasebno druženje ili sastanak sa saradnicima izvan očiju javnosti ili...?
    - Uobičajeno je da se posljednjeg dana festivala, nakon posljednje filmske projekcije, svi okupimo i proslavimo završetak. Najuži dio direkcije festivala okuplja se sljedeći dan i razmjenjuje generalne utiske. Dvije sedmice kasnije, svi šefovi odjela dostavljaju direkciji pismene izvještaje o obavljenom poslu.

  2. Koliko ljudi je okvirno aktivno angažovano u organizaciji tokom samog festivala?

- Za potrebe festivala angažuje se oko 600 zaposlenih i oko 300 volontera.

  1. Da li i koliko SFF ima stalnih uposlenika?
    - „Obala“ ima 11 stalno zaposlenih i desetak vanjskih saradnika.

  2. Koje su najvažnije vrline koje tražite od svojih saradnika?
    - Posvećenost poslu i profesionalnost.

DRAŽA OD OSKARA

  1. Ne sumnjam da je bilo pohvala sa raznih strana. Možete li izdvojiti neku koju ste iz bilo kojeg razloga baš dobro zapamtili ili Vas je samo neočekivano iznenadila?
    - I. Inarritu je rekao da mu je nagrada Srce Sarajeva u neku ruku draža od Oskara. „Ne umanjujem vrijednost Oskara, kao nagrade... ali Srce Sarajeva ima dodatnu težinu zbog svega što se veže za ovaj festival...“

  2. Vjerujem da Vas mnogi zovu tokom festivala zbog ulaznica. Ali bude li tu i nekih neobičnih molbi, možete li se sjetiti poneke?
    - Bude tu svega i svačega... Neko želi da se slika sa zvijezdama, a neko da proda svoju „izuzetno zanimljivu priču“ koju Holivud još nije čuo.

  3. Koliko u prosjeku sati spavate tih dana dok traje SFF?

- Četiri do pet sati.

  1. Iako to svakako ne bi smjelo biti presudno, za imidž svakog festivala je važno da se pojave slavni glumci, naročito holivudski. Ove godine je to bio Tim Roth. Koliko dugo su trajali pregovori oko njegovog dolaska i kada je njegov dolazak bio definitivno potvrđen?
    - Sa njim smo kontaktu već tri godine. Ova posjeta je realizovana uz pomoć meksičkog reditelja Michela Franca, zajedničkog prijatelja. Tim Roth je bio na snimanju serije i potvrdio je svoj dolazak dan prije dolaska u Sarajevo. Tada smo tek mogli objaviti i vijest o njegovom dolasku.

  2. Kako se uopšte odvija taj proces pregovora kada odlučite da pokušate dovesti neko konkretno ime – koga prvo kontaktirate i koliko u prosjeku traju pregovori?
    - U tim pregovorima najdjelotvorniji su lični kontakti i preporuke gostiju koji su prethodno posjetili SFF.
  1. Koliko je tim glumcima iz A kategorije novac bitan faktor ili ipak imaju malo senzibiliteta prema našoj ekonomskoj situaciji, ali i poštovanja prema svemu što je do sada postigao SFF?
    - Zvijezde obično putuju po festivalima u okviru promocije svog novog filma, pod  ugovornim obavezama. Mi smo tako malo tržište u odnosu na neka svjetska i regionalna tako da biznis nije razlog za njihov dolazak na SFF. Imamo sreću da festival ima tako dobar imidž u svijetu filma da se velike zvijezde rado odazivaju na naš poziv i ne traže nikakav honorar zauzvrat.

  2. Prošle godine niste krili da Vam je želja dovesti Quentina Tarantina. Ove godine imali smo njegov posljednji hit na festivalu. Da li ste uopšte uspjeli doći do njega jer ne sumnjam da ste pokušali?
    - Već neko vrijeme smo u vezi sa Tarantinom i njegovim agentom i vjerujemo da ćemo ga uskoro uspjeti ugostiti u Sarajevu.

  3. Godinama ste se borili sa vjetrenjačama, ne samo za zatvaranje finansijske konstrukcije, već prije svega u pojašnjavanju važnosti i značaja samog SFF-a. Da li su sada konačno svim „nevjernim Tomama“ začepljena usta ili se još uvijek poneki javi?
    - Za vrijeme trajanja festivala, pozitivna atmosfera u cijelom gradu je očigledna svima koji na svijet oko sebe gledaju bez predrasuda. Ipak, uvijek se nađu oni koji na uspjeh žele gledati iz nekog „drugačijeg“ ugla. To nije ništa neobično, a svaka konstruktivna kritika je dobrodošla.
  1. U startu ste napravili otklon od politike. Koliki je to bio rizik za opstanak samog Festivala imajući na umu da upravo političari kontrolišu finansije?
    - Bez podrške državnih institucija teško je raditi i razvijati projekat veličine SFF-a. Ono što je bilo najrizičnije u toj podršci je nestabilnost prihoda i neizvjesnost trajnije podrške. Zbog toga smo od početka pokušali razviti stabilnu, dugoročnu podršku naših komercijalnih sponzora. Već duže vrijeme, sponzori i evropski fondovi obezbijeđuju oko 70% našeg  budžeta.
  1. Nažalost, kiša je gotovo neizbježan dio svakog SFF-a. Koliko je to u organizacijskom, ali u materijalnom smislu „noćna mora“ za organizatora?

- Od osnivanja festivala do danas prate nas infrastrukturni problemi. Najveći problem je zamjenska lokacija za Raiffeisen otvoreno kino u slučaju lošeg vremena. Da bismo obezbijedili tu lokaciju, unaprijed zakupljujemo dvoranu Skenderija, na period od desetak dana, bez obzira na to koliko i da li ćemo je uopšte koristiti. Ove godine smo je koristili samo za jednu projekciju.

  1. Čini se da Skenderija, zbog neadekvatne klimatizacije, ali i kapaciteta te položaja tribine u odnosu na platno i nije baš najsretnije rješenje. Da li se možda razmišlja o Zetri kao alternativnoj lokaciji u narednom periodu?
    - Pokušali smo sa Zetrom, prije par godina. Dvije godine je ona bila zamjenska lokacija. Nažalost, procenat neiskorištenih ulaznica u situacijama dislociranja projekcije u Zetru je bio značajno veći nego kad je korištena dvorana u Skenderiji. 

PRIHOD OKO 51 MILION KM

  1. Rađene su i neke ekonomske analize. Koliko prihoda generiše okvirno SFF u gradu Sarajevu i da li je ova godina bila rekordna?
    - Analiza od prije dvije godine britanske agencije Olsberg je pokazala da se tokom SFF-a ostvari prihod od oko 51 milion KM. Ovogodišnji festival je bio do sada najveći i najuspješniji, s ostvarenim porastom od oko 20% više gostiju, izdatih ulaznica i ostvarenih noćenja u hotelima, tako da se može realno očekivati da ukupni prihodi budu veći za približno isti ovaj procenat.

  2. Vaša podrška i sam izgrađeni brend SFF-a može biti veliki vjetar u leđa i drugim, manjim festivalima, manifestacijama, projektima, eventima... Koliko ste otvoreni za tu vrstu saradnje / podrške i kakvi su Vašu uslovi da uopšte razgovarate na tu temu?
    - SFF je inicirao dolazak i redovne sastanke svih bh. filmskih festivala tokom festivalskih dana. Otvoreni smo za saradnju, ali ono što očekujemo od eventualnih partnera je isti visoki stepen profesionalnosti i posvećenosti projektu.

  3. 25 godina je jako dug period. Da li vi svoje životno vrijeme mjerite sa životom i zbivanjima „prije (prvog) SFF“ i „poslije SFF“?
    - Ma ne, ne... SFF jeste moj životni projekat, ali sam naravno ponosan i na sve druge projekte u kojima sam učestvovao i prije i nakon festivala.

  4. Vlada Kantona Sarajevo planira da od 2020. godine krene u implementaciju programa poticaja za snimanje filmova i TV-serija, za koji je planiran grant „Poticaji za filmsku i TV proizvodnju“ u iznosu od 2.000.000 KM. Koliko je to „istorijski“ momenat za bh. filmsku industriju i koliko ste i Vi sami, kako lično, tako i kroz SFF doprinijeli tome?
    - To će biti jedan od najuticajnijih faktora poboljšanja stanja u filmskoj i uopšte kreativnoj industriji u BiH. SFF i ja lično smo uvijek zagovarali ovakav razvoj događaja koji podrazumijeva zakonski uređenu i finansijski stabilnu podršku filmskoj industriji od strane vlasti na svim nivoima.

  5. Kako ocjenjujete aktuelnu situaciju u domaćoj filmskoj industriji, čini se da je i dalje teško snimiti više od jednog filma godišnje?
    - Da, stanje nije dobro, ali vjerujem da će se s inicijativama koje su pokrenute na nivoima Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo, stvari značajno unaprijediti. Vjerujem da će se i Federacija BiH priključiti ovom pozitivnom trendu.

  6. Nažalost, iz raznih razloga mnogi građani BiH, pogotovo oni izvan Sarajeva nisu imali prilike pogledati nijedan film. Koja tri sa ovogodišnjeg SFF-a biste im preporučili?
    - SFF tokom godine gostuje u preko 40 gradova i većih naselja, nudeći uvid  u dio svog programa bh. publici. U saradnji sa BH Telecomom, preko njihove VOD platforme „Moja TV“, ove godine ćemo pružiti priliku i TV-gledaocima da vide neke od najuspješnijih festivalskih filmova .

  7. Koliko često idete u kino nevezano za SFF?
    - Vrlo rado gledam filmove iz redovne distribucije.

  8. Ljudi Vas poistovjećuju sa filmom, ali kakva su interesovanja Mire Purivatra izvan filmske industrije i kulture generalno?
    - Kad imam slobodnog vremena, pratim sport.
  1. Imate li ikakvu ambiciju, želju i, na kraju krajeva, živaca da s obzirom na ogroman uspjeh SFF, pokrenete neki potpuno novi projekat od nule?
    - Ne, u ovom trenutku.
  1. Upravo krećete na odmor. Smije li se znati gdje ćete?
    - Jedna sedmica odmora je već iza mene. Polako se vraćam poslu, na putu sam prema Zagrebu, a onda su na redu Ljubljana i Venecija, gdje namjeravam posjetiti Umjetnički bijenale.

  2. Kada odete negdje u inostranstvo, u kakve prodavnice / institucije / objekte obavezno ulazite?
    - To su lokacije koje su vezane za film, umjetnost, sport... Mrzim kupovinu i idem u prodavnice samo kad moram.

  3. Koja obaveza ili obaveze prve čekaju kada se vratite?

- Analiza izvještaja s ovogodišnjeg festivala i izrada plana za 26. SFF.

(Start BiH br. 531)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!