[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/11\/06\/dijete.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/11\/06\/100x73\/dijete.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/11\/06\/dijete.jpg","size":"331.27","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Provje(t)reno / Lažne vijesti

Kako da dijete prepozna lažnu vijest?

Istraživanja pokazuju da djeca i mladi pri pretraživanju internetskih sadržaja često ne znaju razaznati istinu od laži i novosti od oglasa. Iako se znaju vrlo vješto služiti kompjuterom, njihove prosudbe u tom procesu nisu uvijek u srazmjeru s njihovim kompjuterskim vještinama, piše Diane Shipley za Mashable.

Mladi ljudi najviše vijesti dobivaju putem posrednika, u obliku društvenih mreža i medija kao što su YouTube, Twitter, Instagram i Facebook. Te platforme često ne navode izvor informacije te sve vijesti prikazuju na sličan način, zbog čega je teško zaključiti dolaze li iz pouzdanih ili nepouzdanih izvora. U kontekstu društvenih mreža i odrasli se suočavaju s istim problemom.

Jedno je istraživanje pokazalo kako djeca od 10 do 18 godina uglavnom ne vjeruju mainstream medijima, ali većina ih ima povjerenja u informacije koje dobiju od svojih roditelja ili skrbnika. Važno je da roditelji na vrijeme djeci krenu objašnjavati koji su programi i sadržaji prihvatljivi za njih i u kojoj dobi te koji su vjerodostojni i zašto. Ako dijete gleda kakvu neprimjerenu emisiju, isključivanje televizije bez objašnjenja neće uroditi plodom.

Bitno je da roditelji objasne djeci smisao, okolnosti, prednosti i mane novinarskoga posla, s naglaskom na različite percepcije i (ne)pouzdanost izvora pojedinih novinara. Dijete treba osposobiti da na određeni sadržaj gleda iz nekoliko kutova. No, to ne znači da djecu treba učiti cinizmu i uvjerenju kako iza svih informacija koje kruže u medijima stoji skriveni motiv.

Lažnim vijestima nazivaju se one koje ne predstavljaju činjeničnu istinu, već su u potpunosti izmišljene. Mogu i ne moraju služiti propagandi, no u svakom su slučaju nepotrebne i štetne. U posljednje su vrijeme toliko učestale da se počelo govoriti o fenomenu zvanom “kultura dezinformacije“.

Psiholog David Anderson savjetuje roditelje da s djecom o lažnim vijestima razgovaraju strpljivo i oprezno te preporučuje povremeno zajedničko pretraživanje internetskih sadržaja (što može pomoći i u zbližavanju roditelja i djece i otkrivanju zajedničkih interesa).

Adolescenti su naročito skloni vjerovati u lažne informacije koje pročitaju na internetu. Sukladno tome često su skloni surfanju po ekstremističkim portalima i lako nasjedaju na teorije zavjere. S toga ih se puta može odvratiti jednostavnim, zdravorazumskim sokratskim pitanjima koja će dovesti u pitanje temelje informacija u koje vjeruju, jer će shvatiti kako nemaju dovoljno argumenata za potkrijepiti ih. Ono što svakako treba izbjegavati je držanje prodika adolescentima. Nužno je djeci pristupiti s dobrom namjerom kad ih se pokušava naučiti da razlikuju istinu od lažnih vijesti. A kako je bolje spriječiti nego liječiti, tako je izvrsna i metoda prethodnog informiranja djece o objektivnim istinama.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!