[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/14\/jamsin.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/14\/100x73\/jamsin.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/14\/jamsin.jpg","size":"270.18","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Provje(t)reno / Provjereno

Jasmin Ahić: Definitvno smo pod udarom spinovanja

Logično je da politika, kao i svuda u svijetu, diktira provođenje sigurnosnih politika. Zamjenik ministra sigurnosti, koji je takođe politička ličnost, govorio je da je član Predsjedništva BiH rekao da postoji paraobavještajni aparat u BiH koji radi na štetu hrvatskog naroda, što je apsolutno netačno. Ako bi političari, uz kompletnu političku bazu koju imaju na raspolaganju, imali i svoje obavještajce - mi bismo bili paraobavještajna država, ističe Jasmin Ahić, vanredni profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu


Razgovarala: Rubina Čengić
Foto: Mevludin Mekić

• Šta je trenutno najveća sigurnosna prijetnja za BiH?
- Izbori koji se trebaju desiti u oktobru. Donijeli su to da sada po prvi put u predizbornim kampanjama imamo radikalnu retoriku koja se u političko-sigurnosnom smislu pokazuje u debatama za i protiv određenih sigurnosnih problema.

• Šta je to što sada imamo prvi put?
- Do sada se politička retorika referirala na jedan cilj kao referendum i pitanje otcjepljenja, za ili protiv BiH, a danas imamo više matrica: da je Obavještajno-sigurnosna služba produžena ruka jedne političke oligarhije, da je udruženi zločinački poduhvat presuđen u Hagu politička odluka političkog suda kao sredstvo za majoriziranje jednog konstitutivnog naroda, da je prokazivanje određenih paravojnih formacija u Republici Srpskoj napad na srpski narod... Sve su to stvari koje do sada nisu bile segment političkog djelovanja i retorike ljudi koji se bore za vlast u narednom periodu.

 PARAVOJNE FORMACIJE

• Kako u tom kontekstu tumačiti izjavu Dragana Čovića da će mobilizirati hrvatski narod s naglaskom na riječ „mobilizirati“ što je vojna terminologija nekoga ko se zaklinje u evopski put BiH?
- To je nastavak pokušaja političkih elita, bez obzira na njihovu provenijenciju, da zadrže interes javnosti na tim otvorenim pitanjima. Uzet ću samo jedan primjer: u protekih par godina Kanton Sarajevo je donio zakon o kupovini, posjedovanju i nošenju oružja koji je u skladu s evopskim standardima i propisuje evidenciju vlasnika, edukaciju i ograničava posjedovanje na jedan pištolj ili jedan pištolj i jedan revolver, dok su mješoviti i kantoni sa hrvatskom većinom - HNK, Zapadnohercegovački i Kanton 10 - usvojli zakone prema kojima pojedinac može dobiti dozvolu za sedam pištolja i neograničen broj komada lovačkog naoružanja koje je legalno naoružanje. Dakle, to su područja koja se koheziraju i to je pokazatelj da se neko naoružava.

• A paravojne formacije u RS? Dragan Čavić je nednavno izajvio da je kupljeno uniformi za 800 ljudi!?
- Legalistički je nemoguće dokazati da su to paravojne formacije. Ali sva simbolika i ono što vidimo na terenu pokazuje da oni tendiraju da budu paravojna formacija. Ne možemo reći da siva zona ne postoji i sa svih strana je zloupotrebljavaju ili upotrebljavaju u političko-sigurnom kontekstu. Osim toga, ako neki streličarski klub ili udruženje ima neko oružje i provodi neki trening ili obuku, i ako zakonska regulativa ne ograničava to udruženje da se bavi takvim stvarima, ne možemo reći da ne postoji mogućnost da jedno takvo udruženje ili sprotski klub prerastu u paravojnu formaciju. Zato postoje nadzor i kontrola. Zašto pominjem oboje? Zato što je nadzor samo nadzor i ne podrazumijeva sankciju i istražnu radnje, kontrolu i mjere što je, naprimjer, MUPRS trebao primijeniti prema jednoj ovakvoj formaciji.

• Šta je u ponašanje tih formacija trebalo da animira MUPRS na akciju: ljudi su se pojavili, postrojili...!?
- Svaka službena ovlaštena osoba, bez obzira da li je policijski službenik, ima pravo i obavezu da, shodno svojim nadležnostima i ovlaštenjima i svom nahođenju, procjenjuje i kvalificira da li je neka pojava, događaj ili osoba sumnjiva. U tom kontekstu, kod pojavljivanja ljudi u vojnim uniformama postoji mogućnost djelovanja i službena odgovornost određenih institucija, prvenstveno tužilaštva i policije, da poduzmu određene mjere i radnje. One mogu ostati na nivou nadzora, ali mogu preći i u kontrolu. S obzirom da je ekspresija oko ovog udruženja takva kakva jeste - oni tvrde da su humanitarci iako ih većina ima kriminalni dosje - ne bi bilo nikavih problema da je MUPRS, nakon njihovog pojavljivanja u javnosti i press-konferencije koju su održali, pokazao da uočava određeni stepen sumnje i napravio kontrolu i pretres tih osoba, njihovih prostorija i pronalazak ili nepronalazak nedozvoljenih radnji ili predmeta što bi otklonilo mogućnost špekulacije da je neko htio ili nije htio da postupi po službenoj dužnosti.

• Da li bi bilo pretjerano da policija reaguje u slučaju grupe mladih ljudi koji djeluju strašno, što je praktično stereotip?
- Pitanje derogacije ljudskih prava i osjećaja sigurnosti ili ovlasti službenih osoba je pitanje svih pitanja u sigurnosnim studijama, kao i pitanje gdje je granica do koje država ograničava prava. Mislim da u konkretnom slučaju MUPRS ne bi pretjerao da je napravio tu konotrolu. Lično sam zagovornik kolosijeka pravde više nego kolosijeka sigurnosti koji govori da treba potražiti uzrok šta je dovelo do neke pojave, ali u uređenim državama.

 KOZACI

• Zašto MUPRS nije reagovao u slučaju tih paravojnih formacija?
- Mislim da su i oni u jednom segmentu bili izenađeni tom pojavom. Vidimo da sada postoje neka pravdanja i mislim da ni oni nisu bili svjesni reperkusija koje nosi jedan ovakav defile. Morate znati da je njihovo pojavljivanje prošle godine bilo opasnije jer su učestvovali u zvaničnom defileu, zajedno sa policijom, vatrogascima, civilnom zaštitom. Ove godine nisu, bili su sa strane, ali je ove godine politički trenutak osjetljiviji.

• Vjerujete li da Milorad Dodik nije znao za njih?
- To jeste teza koja se pojavila, ali on je, kao predsjednik RS i kao osoba koja je neke od njih odlikovala i slikala se sa njima, sigurno imao informaciju i znao moguće implikacije jednog takvog udruženja. Trebalo bi i da je bio svjestan jedne takve pojave, ali mislim da nije bio svjestan reperkusija nakon što se pojavio istraživački rad koji je prokazao ovu grupu. Dakle, prošle godine je bilo mnogo gore nego ove, ali smo se svi bavili izvođenjem Oružanih snaga BiH na proslavu Dana RS i pored zabrane Ustavnog suda BiH.

• Da li je ovdje riječ o političkoj upotrebi ove formacije?
- Upravo tako! Ono što je meni drago jeste da, koliko god imamo percepciju javnosti da se ova prijetnja hiperbolizira, i sa strane struke i sa strane politike, i da se pravi određena doza pritiska, toliko se bude oni koji moraju biti svjesni takvih prijetnji, a to su ne samo politička elita koja daje mogućnost ili nemogućnost provođenja raznih promjena nego i MUPRS koji je proveo unutrašnju reorganizaciju i počeo da se naoružava i da trenira kako bi stanje sigurnosti i osnovne nadležnosti bile što bolje obavljene. No, ako političku upotrebu te grupe gledamo u svjetlu ove eksplikacije, problematično je zbog čega je to urađeno i na koji način. Naime, pojava ruskih Kozaka 2014. je bila mnogo gora od ove sada jer su oni došli u BiH, a tog dana se oglasila ruska ambasada i rekli su da oni ne znaju da su ruski državljani ušli u BiH, pogotovo ta folklorna grupa, što je bilo izuzetno zabrinjavajuće jer ne postoji folklorna grupa ili grupa državljana Ruske Federacije za koju ruska ambasada na određenom teritoriju ne zna. To je bio visoki stepen ugroženosti koji je zbog onog što se desilo na izborima ostao u zapećku.

• Pomenuli ste da se MUPRS naoružava...
- Oni su za tri godine u opremanje uložili 32 miliona KM. U skladu s ustavnom strukturom i nadležnostima oni imaju pravo da to rade i to je dobro. Ono što je najbitnije jeste da politika određuje sigurnosnu politiku i pitanje je čemu to vodi? Ako je to ono što stoji u nadležnostima MUPRS i RS i ako je to samo osiguravanje svakog građanina i gosta u RS i javnog reda i mira, te podizanja nivoa sigurnosti na višu razinu, to je dobro. Ali ako je to pokazivanje da postoji mogućnost odbrane RS od ne znam koga, može se okvalifircirati kao negativno jer implicira ka određenim sukobima.

 POLITIKA U SVE DIRA

• Sukobima? Može li se policija koristiti u neke destruktivne svrhe?
- Legalne formacije ne mogu. Bio bi to presedan svih presedana, bez obzira na političko-sigurnosnu situaciju, retoriku, referendume, iako, opet, imali smo već nekoliko „nemogućih“ situacija koje su se desile. Naprimjer, Oružane snage BiH na obilježavanju Dana RS.

• Kakva je, u tom slučaju, uloga obavještajnog aparata u BiH?
- Obavještajni aparat u BiH, a to je prvenstveno Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSABiH), se bavi tajnim poslovima i zbog toga, zbog nedovoljno informacija, percepcija je javnosti da OSA možda nema sve konce u svojim rukama. Ja bih, recimo, volio i nadam se da će uskoro jedan od završnih radova ili neki istraživački rad na našem fakultetu biti na tu temu. Ako uzmete pisanje medija samo zadnjih mjesec dana i pogledate akcije koje su izvele policija ili tužilački aparat i u kojima je OSA asistirala u skaldu sa svojim ovlastima, lako ćete nabrojati nekoliko uspješnih akcija.

• Koje?
- Neki dan Zadruga, pa akcija sa MUPRS u kojoj su razbili jednu sajber-prijetnju u Gradišci kada je jedan građanin prijetio drugom, ucjenjivao ga sa lažnog profila, slao eksplicitne slike i taj predmet je meni lično vrlo zanimljiv. Potom slučaj Srbska čast, pa slučaj atentatora sa područja Srbije i Crne Gore od prije tri mjeseca, glavni operativac ISIL-a prije šest mjeseci i ekstradicija u SAD...

• Kako objašnjavate glasine, o kojima ste govorili na početku našeg razgovora, da je OSA produžena ruka lidera jedne političke gupacije ili partije?
- Da budemo iskreni, čelne pozicije u sigurnosnom sektoru su dio političkog izbornog plijena, kao i ministarske i druge direktorske pozicije. Dio su tih nacionalnih kvota i tako će u BiH šef Granične policije uvijek biti Hrvat, odnosno kadar hrvatske nacionalnosti, direktor SIPA-e je Srbin i direktor OSA-e Bošnjak, ali će glavni inspektor biti Srbin, zamjenik Hrvati i to je ispoštovno. I u tom kontekstu postaviti da je jedan direktor neke agencije produžena ruka jedne političke partije ili nekog političara jeste nešto što ljudi vide, ali ne može biti legitimna zakonski ili društvena opcija...

• Ali jeste?!
- Jeste, ali i Donald Tramp stavi svog najboljeg prijatelja za direktora CIA-e.

• To nije opravdanje. Sami ste kazali da OSA radi dosta dobro za uslove u kojima radi, a to znači da može bolje?
- Imali smo reformu vojske, pa su nam se desile Oružane snage BiH u defileu 9. januara. Imali smo i reformu u sigurnosno-obavještajnom sistemu i ona je bila dosta senzitivna zbog tajnosti rada, ali i veoma uspješna i dobili smo OSA-u. Mi u stručnoj javnosti smatramo da je to sistem koji maksimalno dobro funkcioniše, ali je podložan politici. I logično je da politika, kao i svuda u svijetu, diktira provođenje sigurnosnih politika. Dakle, evidentno je da smo prije tri mjeseca imali povike i napade na OSA-u, da pritom ne ulazim u rad Parlamentarne klmisije za nadzor i krivična djela koja su počinili članovi te komisije. Zamjenik ministra sigurnosti, koji je takođe politička ličnost, govorio je da je član Predsjedništva BiH rekao da postoji paraobavještajni aparat u BiH koji radi na štetu hrvatskog naroda, što je apsolutno netačno. Šta se desilo? U to doba jedan od kadrova koji nije dobio podršku za imenovanje na mjesto šefa odsjeka za Hercegovinu u Mostaru bio je vozač Dragana Čovića i hajka je bila zbog toga. Mislim da je to bila dobra odluka jer ako bi političari, uz kompletnu političku bazu koju imaju na raspolaganju, imali i svoje obavještajce - mi bismo bili paraobavještajna država.

 MESO, VOĆE I POVRĆE

• Ako se vratimo na početak razgovora i pokušamo zaboraviti na izbore kao sigurnosnu prijetnju, gdje vidite druge prijetnje? Često se govori o uticaju Rusije! Da li on postoji, je li on proizvod zvaničnih tamošnjih vlasti ili nekih centara moći?
- Postoji uticaj! Ne smijemo zaboraviti ono što se desilo u Crnoj Gori pred izbore ili Makedoniji. Vidi se da je ruski uticaj jasno izražen u Srbiji i u RS i sve više su angažovani. Prije tri ili četiri mjeseca je, kroz kulturno-tradicijsku akciju, došao zahtjev tamošnjih vlasti da osam ruskih državljana koji rade u humanitarnom centru u Srbiji dobiju diplomatski imunitet što bi značilo da tu, osim humanitarnog rada u vanrednim situacijama, na mala vrata ulazi i drugi uticaj.

• Šta je interes Rusije u BiH?
- Da pokaže da može biti uticajan igrač na području Balkana jer su stvari na Bliskom istoku riješene, riješen je ISIL, Bašar Al Asad. Sada žele da koriste Srbiju i RS kao polugu u ostarivanju svojih ciljeva na Balkanu.

• Koliko je jaka ta poluga? Ima teza o rafineriji u Brodu kao liniji podjele uticaja između Rusije i SAD-a. Zašto je Rusiji važna ta premoć?
- Zato što imaju ogroman ekonomski interes ovdje, bez obzira na saradnju sa Kinom. Žele ekonomski uticaj na području Balkana i Turske jer imaju ekonomski interes. Da banalizujem – treba im meso, voće i povrće. Evropska unija i SAD su im uvele sankcije i oni se sada snabdijevaju sa Balkana i iz Turske. Oni jesu jedna od najbogatijih zemalja na svijetu i žele da napreduju. Vladimir Putin je prije nekoliko godina rekao da će biti među pet najjačih ekonomija u svijetu, ali su bili šesti na svijetu i sada idu na to da postanu dominantna svjetska sila, da napreduju.

• Ali zašto je taj uticaj Rusije predstavljen kao prijetnja?
- Oni su već involvirani i prijetnja nama i Balkanu je uticaj na naše unutrašnje podjele na način zavadi pa vladaj.

• Trebaju li se ljudi u BiH bojati rata ili terorizma?
- Terorizam nikada ne možemo sasvim isključiti iako do sada ne bilježimo takve aktivnosti. U tom segmentu OSA radi vrlo kvalitetno i osujetila je mnoge pokušaje iako se o tome u javnosti ne govori. Eventualnih incidenata i rata, ali hibridnog, bi možda i moglo biti, u RS između pozicije i opozicije, ali i u FBiH ako se ne riješe ključnih pitanja. Vjerovatno ćemo ostati u statusu quo oko pitanja poput izbornog zakona.

 ČITAJ, GLEDAJ

• Kako ljudima pomoći da shvate da političari na vlasti upotrebljavaju sve poluge sistema za vlastiti interes?
- Teško! Tu sliku je teško razbiti u sadašnjoj situaciji kada su svi preokupirani političkim temema. Strah i kohezija su toliki da su totalno izbijeni argumetni eknomije, kvaliteta života i obrazovanja. Ne možete razbiti tu priču o ugroženosti. Toliko su dobro postavljeni sistemi poluga koje imaju političke stranke na vlasti, a za to je nabolji pokazatelj odlazak mladih ljudi zbog osjećaja besperspektivnosti iako oni koji imaju posao i ne žive tako loše. Problem su i apstinenti na izborima jer BiH neće imati mogućnost za velike promjene političkog ambijenta dok god je izlaznost oko 46 posto jer to su zaposleni u upravi i oni koji su vezani za stranke na bilo koji način. Ako bi bar još tridesetak posto ljudi izašlo na izbore, te poluge ne bi bile toliko jake da zadrže ove pozicije.

• Kako pomoći ljudima da prepoznaju lažne vijesti i vještački izgrađeni ambijent mržnje i straha koji na društvenim mrežama grade botovi i drugi koji rade za tuđe interese?
- Jedini način jeste da se odmaknu od direktno emocionalno-patriotski prijemčljivih medija na koje su navikli i da pogledaju neki drugi medij koji kao nije njihov. Čitati i gledati nešto što ne čitaju i ne gledaju svaki dan, nešto što ne čitaju 20 godina jer sa samo jednim medijem ne mogu prepoznati opasne informacije koje taj medij plasira, koji god da je.

 SAJBER-KRIMINAL

• Zašto vam je zanimljiv onaj slučaj sajber-kriminala na kome je radila OSA?
- Kada je RS usvojila zakon o javnom redu i miru i uvela nekoliko krivičnih djela koja se odnose direktno na sajber-kriminal, bilo je mnogo kritika. Sada imamo već nekoliko krivičnih djela maltretiranja, progona, prijetnji, sada i iznude, na internetu kojima se stalo ukraj.

 TERORIZAM I DUPLI ARŠINI

• Ako govorimo o sigurnosti, postoji li sličnosti između napada na policijsku stanicu u Zvorniku nakon čega su uslijedili pretresi i hapšenja i napada na privrednika u Zvorniku koji je pretučen...
- Moglo bi biti! Razlika je u elementima krivičnog djela, posljedicama i motivima. Sa jedne strane, imamo kriminalni napad prema određenoj osobi, ali se motivi moraju utvrditi, a sa druge strane napad na policijsku stanicu kao simbol države. No, važna je ta razlika između krivičnih djela. Imali smo, recimo, ubistvo dva vojnika u Rajlovcu u kladionici nakon čega se i počinilac ubio. To je klasificirano kao teroristički čin. Ubistvo policajca Muhidina Pivodića, koji je u trenutku kada je ubijen radio na zaštiti vjerskog objekta u Rajlovcu, nije teroristički čin jer je počinilac priznao da je ubistvo počinio iz koristoljublja. Iako je Pivodić u trenutku kada je ubijen bio simbol države, to nije bio terorizam. Dakle, pitanje je kako dokazati namjeru i motiv da je neko svojim činom želio nanijeti štetu političkom ili državnom sistemu BiH? To je posao pravosuđa.

• Koliko na odluke pravosuđa može uticati politički trenutak u kom se više govori o borbi protiv terorizma i kada se pokušava nekome dokazati da se na tome ozbiljno radi?
- To je prva premisa i ako treba da se bavimo time - ne treba da stvaramo neprijatelje na terenu. Možemo kao primjer uzeti akciju Ruben, nakon napada na policijsku stanicu u Zvorniku. Tada je uhapšeno 18 osoba iz povratničkih naselja jer je izvršilac bio povratnik Bošnjak. To je bio represivan odgovor, ali se nakon provedenog postupka ispostavilo da niko od uhapšenih nije imao ništa nedozvoljeno, pogotovo da se nije mogao baviti terorističkim aktivnostima ili počiniti terorističko djelo. U odlučivanju postoji dupli aršin. Sličan primjer je preventivna akcija Maoča koja, iako jeste bila potrebna, nije proizvela nikakve rezultate i dovela je do toga da se govori o tome da je odgovor države bio represija nad ljudima koji imaju drugačije mišljenje.

 NADZOR

• Da li bi u BiH trebao postojati stalni nadzor nad osobama koje imaju dosje ili su bile u zatvoru?
- Da! I to je forma propisane sankcije koju zakon daje organima države. Osim standardnih operativnih metoda koje poduzimaju policija i obavještajne službe, postoje i posebne obavještajne radnje koje su definirane krivičnim zakonom, ali samo za ona djela za koja je određena zatvorska kazna iznad pet godina: organizovani kriminal, terorizam i slično. Da bi se te radnje mogle proširiti i na druga potencijalna krivična djela morao bi biti visok stepen prijetnje od nekog djela. Sada se te mjere koriste u nadzoru osuđenika za terorističke akte, povratnika sa stranih ratiša, osuđenika sa visokim zatvorskim kaznama za organizovani kriminal i za trgovinu narkoticima

• Vjerujete li da se taj nadzor i provodi?
- Siguran sam da je tako.

IZVORI INFORMACIJA

• Na koji način prikupljate informacije?
- Prvenstveno iz zvaničnih službenih izvora i diplomatskih, javnih i polujavnih izvora koji se odnose na regionalnu ili širu sigurnost. U BiH su to prvenstveno analize i istraživanja, te izvještaji koje nude naše sigurnosne organizacije. Naime, u svakom segmentu bezbjednosti - policijskom, vojnom, obavještajnom - do segmenta privatne sigurnosti ili zaštitarskih agencija i detektivske djelatnosti, postoje tačni izvještaji koji su dostupni, a na osnovu toga postoje i ekspertni izvještaji koji se bave prognozama i projekcijama mogućih izvora ugroženosti u određenim regionima. Bitni su svi službeni kanali koji govore o stanju sigurnosti kod nas i van BiH. Ne možemo reći da su nerelevantni i izvještaji Stejt Departmenta o stanju na zapadnom Balkanu koji se rade šestomjesečno jer je to službeni stav SAD-a ili službeni stav Ruske Federacie kada ga iznese ministar vanjskih poslova ili ruski ambasador u BiH koji je član Vijeća za implementaciju mira u BiH, bez obzira na konglomerat mandata, jer sve je to pokazatelj i sigurnosna procjena izvora ugroženosti, od lokalnog, preko regionalnog do međunarodnog uticaja na BiH. Imamo i analize i istraživanja koja rade Fakultet i naš institut, sami ili u saradnji sa vladinim i nevladinim organizacijama.

 SPIN DO SPINA

• Koji je najnoviji, po BiH opasan, spin koji ste čuli?
- Ovih dana sam razgovarao sa novinarom Al Jazere, iz Zagreba, koji za njihov blog radi jedan tekst o proliferaciji oružja. Analize koje su rađene u regionu su BiH obilježile kao najfrekventnije područje za proliferaciju ilegalnog oružja za zapadnu Evropu. Taj spin je ponukan kriminalnim razračunavanjima u Švedskoj gdje je korišteno oružje koje je navodno došlo sa područja BiH. No, dobro istraživačko novinarstvo je potražilo sagovornike koji se bave istraživanjem u tom sektoru i zatražilo od sigurnosnih zvaničnika da provjere tu stvar. Još jedan primjer spinovanja sigurnosnih prijetnji sa područja zapadnog Balkana, ali prvenstveno BiH, bilo je istraživanje talijanskog novinara koji je tvrdio da je prošle godine u Sarajevu kupio kratko i dugo oružje i vježbao korištenje tog oružja. Nakon toga su reagovale i policijske i diplomatske službe i zatražile očitovanje ambasade Italije i tom novinaru zabranili ulazak u BiH i označili ga kao nepoželjnu osobu. Ono što se dešava u javnom medijskom prostoru u BiH, govorim i o medijama koji se bave ozbiljnim novinarstvom, jeste pojava direktnog raskrinkavanja spinova i fake newsa i segmenta informacija koje se klasificiraju kao „hibridno ratovanje“ i po prvi put imamo i određenu svjesnost medija i javnih službenika da je prostor društvenih medija i javnog mnijenja definitvno pod udarom spinovanja.

• Ko pravi spinove, kome oni trebaju, sa kojim ciljem?
- Nekoliko kategorija ljudi, ali ono što sam mogao da vidim, a zanimali su me spinovi koji se odnose na sigurnosnu situaciju jer je to moja oblast djelovanja, jesu prvenstveno određene režimske novinske kuće ili novinari koji žele da pokažu odanost svojim finansijerima ili sufinansijerima koji dolaze iz politike i koji nisu više samo iz regionalnog, nego subregionalnog ili međunarodnog karaktera i time pokazuju svoju prikrivenu pristrasnost prema određenim političkim oligarhijama kojima u određenom momentu odgovaraju ti spinovi.

 

 

Podijelite ovaj članak!