[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/07\/09\/konvertibilne-marke.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/07\/09\/100x73\/konvertibilne-marke.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/07\/09\/konvertibilne-marke.jpg","size":"471.30","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Bosna i Hercegovina

Građani o finansiranju stranaka: Zaimu nije žao što ih iz budžeta plaća, Šabeta misli da ima i drugih načina

Piše: Asja Sarajkić

Da finansirate stranke i partije, to znate! No, teško da se možete sjetiti je li vas neko, sa tim i vezi, išta pitao. Da jeste, vjerovatno biste s pika odbili. Čemu finansirati političare čija je najveća želja da, barem je tako jedan od njih izjavio, o vrat veže crvenu pionirsku maramu ili politačara koji nakon dvije godine mandata kaže kako vam je partija kojoj on pripada produžila životni vijek trajanja!? Ili vas nazove „šušama“ jer ste se zainteresovali za visinu njegove plate! No, tako je kako je - parama kojima punite budžet, htjeli-nehtjeli, finansirate rad stranaka i partija. Sve je to, dakako, definisano Zakonom o finansiranju političkih stranaka.

U njemu, dakle zakonu, piše da se politička stranka može finansirati iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta BiH, te dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke.

    ŽIVJELA RUPA U ZAKONU!

- Član sam stranke i redovno plaćam članarinu! Sasvim je uredu da se stranke finansiraju iz budžeta jer one rade u interesu svih nas. Tako je zakonom uređeno. Da nije, imali biste privatne firme koje finansiraju stranku i u tom bi slučaju ona imala  obavezu, kad dođe na vlast, da pripazi tu firmu. Pa, jeste, i sada se iz javnih firmi izvlači novac za rad stranaka, pronašli su rupe u zakonu! Ionako su šefovi tih firmi stranački ljudi - misli Zvonimir T., uposlenik firme koja se, poput njegove stranke, finansira iz budžeta.    

Naš sljedeći sagovornik, Šabeta N., uposlenik je privatne firme. Ustaje u pet ujutro, na poslu je tačno u sedam. Zakasni li minut, kao da nije ni došao na posao. Njega da se pita, stranke se ne bi finansirale iz budžeta.

- Eto im članarine, donacije! Ako se nisu u stanju finansirati, ne treba ni da postoje. Recite,  zašto bih im ja plaćao telefone, struju, vodu, prostorije, predizborne skupove! Ne zanimaju me. Nisam član niti ću biti član bilo koje stranke. Još se nije pojavila ona kojoj bih plaćao članarinu - kaže Šabeta.

Moguće je da vam bude zanimljiv odgovor sljedećeg sagovornika. Smetljar je. Kad ga pitate, kaže da radi metlom osam sati dnevno. Ima rejon za koji je zadužen pa se trudi da „pršti od čistoće“.

- I moja ti je firma k'o stranka. Na budžetu. Sve nam redovno. Plata, zdravstveno, penziono, regres. Uživam u prenosima sa Parlamenta FBiH. Dođem s posla, legnem, pokrijem se dekicom, slušam poslanike, delegate, šta li su već? I zaspim. Toliko je to meni uspavljujuće, dosadno. Al' kad slušam prenose Skupštine kantona Sarajevo, ne daju mi poslanici zaspati. Živu raspravu vode i zanima me. Valjda se bave životnijim problemima, bližim običnim ljudima. Zato mi, vallahi, i nije žao što ih iz budžeta, eto, i ja plaćam. Jedni me uspavaju, drugi razbude. Ku'š ljepše! Hvala im! - veli Zaim B.

Damir Bećirović je šef Kluba Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupšptine BiH. Mi finansiramo njegovu stranku, ali i nama zahvaljujući on prima i svoju plaću iz budžeta. Ne dopada mu se to.

- Treba ukinuti finansiranje političkih partija budžetskim novcem. Finansiranje bi se trebalo vršiti samo kroz članarine, donacije i kreditiranje političkih subjekata od finansijskih institucija. Puno je mogućnosti gdje bi se mogao preusmjeriti novac koji se trenutno izdvaja za finansiranje stranaka. Problem je što ne možemo sa sigurnošću reći koliko se tačno novca izdvaja za rad političkih stranaka sa svih nivoa jer imamo neujednačenu regulativu iz ove oblasti, ali u svakom slučaju jedno je sigurno: svaka marka koja ode u političke stranke je marka previše - jasan je Bećirović.

O načinu na koji se finansira njegova Demokratska fronta i nije htio mnogo. Pomenuo je članarine. I kapak! No, o tome koliko novca stranke imaju, saznajemo zahvaljujući Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Ona je pred predstojeće opće izbore u oktobru ove godine, objavila finansijski izvještaj za 2017. godinu političkih stranaka koje će učestvovati na izborima. Na osnovu ovih pokazatelja, Stranka demokratske akcije rekorder je među strankama u BiH. Ukupni prihodi ove stranke u 2017. godini iznose 4,4 miliona KM. I prema donacijama fizičkih lica i po prihodima iz budžeta, SDA je na vrhu ljestvice.

 SDA NAJBOGATIJA

Od donacija je SDA je 2017. dobila 719.000 KM, a iz budžeta je ovoj stranci isplaćeno 3,4 miliona KM. Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, prošle godine je na račun stranke uplatio 7.392 KM, Adil Osmanović 2.726 KM, Halid Genjac 5.549 KM, Šefik Džaferović 5.128 KM, Amir Zukić 3.182 KM, Semiha Borovac 4.900, Denis Zvizdić 2.500 i Safet Softić 7.198 KM.

Socijaldemokratska partija BiH je ostvarila najveće prihode od imovine u svom vlasništvu u odnosu na ostale stranke u BiH. Inkasirali su 541.393 KM, a radi se o imovini nekadašnjeg Saveza komunista BiH, čijim se nasljednikom proglasio SDP. Od članarine su sakupili 257.058 KM. Na kraju 2017. godine SDP je prijavio prihode od 2,5 miliona KM.

Hrvatska demokratska stranka je u 2017. godini ostvarila prihod od 1,9 miliona KM. Iz  budžeta je inkasirala 1,7 milion KM, a od članarina 85.000 KM. Savez za bolju budućnost (SBB) je iz budžeta dobio 1,6 miliona maraka, a prilozi građana su iznosili 110.785 KM, a članova 50.725. Među liderima političkih partija, čiji su prilozi navedeni u izvještajima, najviše je dao upravo predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić - 15.000 KM.

Predsjednik DF-a Željko Komšić je svojoj stranci uplatio 5.875 KM, a stranka je dobila 1,1 milion KM. Fizička lica su uplatila 48.974 KM. Savez nezavisnih socijaldemokrata je prijavio 622.605 KM prihoda od članarine. Nisu, kao ni ostali, naveli broj članova, ali su rekorderi po naplaćenim članarinama. Najveća stranka u RS-u priloge fizičkih i pravnih lica nije navela, ali su prijavili da su iz budžeta dobili 1,6 milion KM. Ukupno - 2,2 miliona KM. Članstvo SDS-a je na račun stranke za prošlu godinu uplatilo 277.561 KM, donacije fizičkih lica su 85.432 maraka, a pravna lica su imala 2.910 KM priloga. Najveće pojedinačne priloge SDS-u, od po 10.000 KM, dali su Mićo Mićić, Zdravko Mikić i Milan Lazić, iz Bijeljine, te Nemanja Vasić (1.200), Borivoje Marojević (4.000) i Dragan Ćuzulan (6.100 KM).

Ne možemo se pohvaliti da smo u generalnim sekretara stranaka ili njihovim visokim funkcionerim naišli na dobohotne, one koji su bili spremni razgovarati o načinima na koji se njihova stranka finansira. Budžet, članarine - to su odgovori koje smo dobili od njih. No, jedan od njih je, pod uvjetom da ostane anoniman, pristao govoriti o načinima na koji se stranke, mimo budžeta i članarine, finansiraju.

- Posebna priča je utrošak sredstava političkih partija, naročito u vrijeme izbora. Tada ide izvlačenje novca iz stranaka, koje one obično nemaju, nego se unaprijed zadužuju i potpisuju razne ugovore o plaćanjima na rate nakon izbora, a sve u skladu sa računicom o osvojenim mandatima i novcu koji se veže za to kroz finansiranje budućih klubova poslanika sa svih nivoa. Tako da poslove dobijaju „prijateljske“ firme, firme čiji su vlasnici bliski sa predsjednicima i rukovodstvom stranaka. Članstvo u osnovi veze nema sa kojim novcem raspolaže stranka i kako ga troši. Postoje finansijski izvještaji stranaka koji se usvajaju na tijelima, ali je to sve naštimano. Govorim iz iskustva! Zbog toga sam dao ostavku sa mjesta predsjednika izbornog štaba. Došlo mi da odobrim fakturu za štampanje promo materijala čije su cijene bile uvećane za 600%. Firma je bila u vlasništvu sarajevskog trgovca! Trebao sam staviti svoj potpis i na zaduženje od skoro milion KM za kampanju, a bilo je mnoštvo nejasnih stvari. Također, nisam se slagao da se treba unaprijed zaduživati radi medijske kampanje kada se zna da unaprijed daješ novac koji nemaš, umjesto da ga kasnije koristiš da razvijaš stranačku strukturu. Uglavnom, od postojanja, moja se stranka finansira tako da se unaprijed zaduži i to kod istih firmi! Ono keša što ima ide firmama koje odobri glava kuće i to po uvećanim cijenama. Nažalost, tako je. Volio bih da je drugačije, ali nije - raportira naš sagovornik.

 IZVLAČENJE NOVCA IZ PREDUZEĆA

Nije sagovornik bio škrt ni kada je riječ o izvlačenju novca iz javnih preduzeća. Danas to, tvrdi on, ide teže, nemoguće je da javno preduzeće prebaci novac političkoj stranci. Ali, „naši“ su, siguran je, iskustvo mu govori, „postali maheri za sva moguća varanja“.

- To se radi kroz plaćanje usluga! Recimo, skupova, večera, štampanja propagandnog materijala... Dakle, javno preduzeće može godinu pred izbore završiti puno toga tako što odobri neku kampanju koju po uvećanoj cijeni plati „prijateljskoj“ firmi koja onda odradi taj dodatak za vrijeme izbora, bez zavođenja i faktura. Zamislite šta je sve moguće tu uraditi!? Poenta je samo u tome iz koje je stranke direktor javnog preduzeća. Osim toga, imate doniranje raznih NVO i drugih udruženja koja dio novca daju političkim strankama. Najeklatantniji primjer izvlačenja novca iz javnih preduzeća je Mirsad Kukić, direktor Rudnika Banovići. Svaki uposlenik Rudnika je u avgustu ili u septembru bio dužan da dio primanja odvoji za stranku. Čini mi se da je obični radnik morao dati 200 KM, a radnici sa visokom stručnom spremom od 400 do 1.000 KM! Puno je tu marifetluka koji se daju uraditi kroz javna preduzeća - zna sagovornik.

    KO NE SMIJE FINANSIRATI STRANKE

Finansiranje političkih stranaka zabranjuje se organima uprave države Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te gradskim i općinskim organima, javnim institucijama, javnim preduzećima, humanitarnim organizacijama, anonimnim donatorima, vjerskim zajednicama, sindikatima, udruženjima i drugim neprofitnim organizacijama koje se finansiraju javnim sredstvima bez obzira na iznos sredstava, pravnim licima u kojima uloženi javni kapital iznosi najmanje 25%. Privatna preduzeća koja su s organima izvršne vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini sklopila ugovor o javnoj nabavci usluga, ugovor o javnoj nabavci robe ili ugovor o javnoj nabavci radova, u skladu s propisima o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, ne mogu finansijski pomagati političke stranke ako vrijednost ugovora u jednoj kalendarskoj godini prelazi iznos od 10.000 KM. Zabranjeno je davanje dobrovoljnih priloga u novcu ili u formi proizvoda posredstvom trećih lica (posrednika).

 DOBROVOLJNI PRILOZI

Dobrovoljnim prilozima smatraju se povremene ili redovne uplate kojima fizička ili pravna lica dobrovoljno daju novac političkoj stranci u iznosu većem od iznosa članarine, kao i pružanje usluga ili davanje proizvoda političkoj stranci bez naplate. Za dobrovoljne priloge koji se daju političkoj stranci u formi proizvoda ili usluga fizička i pravna lica dužna su izdati račun na kojem će biti naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznačeno da glasi na političku stranku i da ne podliježe naplati. Političke stranke dužne su voditi evidenciju o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga, te izdavati potvrde o njihovom  prijemu. Ovlašteno lice u političkoj stranci uplaćuje članarinu i dobrovoljne priloge neposredno na transakcijski račun političke stranke najkasnije u roku od deset dana od dana prijema uplate.

 DONACIJA ČLANA STRANKE – 15.000 KM

Ukupan iznos dobrovoljnih priloga fizičkog lica jednoj političkoj stranci ne smije prelaziti iznos od 10.000 KM u kalendarskoj godini. Ukupan iznos dobrovoljnih priloga pravnog lica jednoj političkoj stranci ne smije prelaziti iznos od 50.000 KM u kalendarskoj godini, a iznos koji član političke stranke uplati na ime stranke u toku jedne kalendarske godine ne može prelaziti iznos od 15.000 KM, što uključuje i članarine.

  STRANKAMA 0,2% BUDŽETA BiH

U budžetu institucija BiH osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH i parlamentarnih grupa, odnosno klubova poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ukupna sredstva ne mogu prelaziti iznos od 0,2% budžeta BiH u kalendarskoj godini. Političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka sredstva se raspodjeljuju na način da se 30% sredstava dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, 60% sredstava dijeli se prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata, 10% od ukupnog iznosa raspoređuje se parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.

Članovi koalicije političkih stranaka učestvuju u raspodjeli sredstava na osnovu sporazuma za raspodjelu novčanih sredstava, koji je deponiran u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a ako takav sporazum ne postoji, sredstva se raspoređuju između članica koalicije političkih stranaka prema broju dobivenih mandata. Parlamentarne grupe, odnosno klubovi poslanika i delegata i nezavisni kandidati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine učestvuju u raspodjeli sredstava prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata u domovima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Podijelite ovaj članak!