Ekonomija

Početak pune primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) od 1. januara 2026. godine donosi nove finansijske i administrativne obaveze za izvoznike iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije, zbog čega je od ključne važnosti da kompanije na vrijeme uspostave sisteme monitoringa, izvještavanja i verifikacije emisija ugljen-dioksida.

Poručeno je to danas u Sarajevu na stručnom događaju koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, putem Centra za odgovorno poslovanje BiH, s ciljem praktične podrške domaćim kompanijama u prilagođavanju novim pravilima održivog poslovanja i zahtjevima evropskog tržišta.

Potpredsjednik VTKBiH Zdravko Marinković istaknuo je da Komora posebnu pažnju posvećuje odgovornom poslovanju, imajući u vidu da BiH više od 70 posto robe izvozi na tržište Evropske unije.

- Evropsko tržište je jako zahtjevno, dinamično i sklono brzim, nekada i nepredvidivim promjenama, koje moramo savladati ukoliko želimo, a moramo, opstati na tom tržištu. To je naše tržište na kojem se po svaku cijenu moramo zadržati - kazao je Marinković.

Dodao je da odgovorno poslovanje podrazumijeva prilagođavanje kompanija zelenoj agendi, cirkularnoj ekonomiji, održivom poslovanju i sve prisutnijim zahtjevima CBAM-a.

Upravo zbog toga, kako je naveo, Komora je u saradnji s Evropskom unijom, Vladom SR Njemačke i GIZ-om uspostavila Centar za odgovorno poslovanje BiH kao jedinstvenu platformu podrške domaćim kompanijama.

- Centar omogućava kompanijama da na jednom mjestu dođu do svih relevantnih informacija, koriste vodiče i upoznaju se s mogućnostima rješavanja problema kako bi ostale prisutne na evropskom tržištu. Sve što se radi, radi se s ciljem očuvanja naših kompanija na tržištu EU i povećanja njihove konkurentnosti - naglasio je Marinković.

Govoreći o CBAM-u, pojasnio je da je riječ o mehanizmu koji je EU uvela kako bi izjednačila uslove poslovanja evropskih proizvođača s proizvođačima iz trećih zemalja te spriječila izmještanje proizvodnje iz EU.

Kao važne korake naveo je donošenje propisa koji se odnose na električnu energiju, kao i uspostavljanje sistema oporezivanja ugljen-dioksida koji bi bio ekvivalentan sistemu EU.

- U toj situaciji sredstva koja bi naše kompanije posredno plaćale kupcima u EU ostajala bi u BiH i mogla bi biti korištena za dalje ozelenjavanje naše ekonomije - rekao je Marinković.

Pojasnio je da će kompanije iz BiH i dalje prodavati robu kupcima u EU, ali će kupci u Evropskoj uniji biti obavezni kupovati CBAM certifikate za emisije ugljen-dioksida.

Konsultant Centra za odgovorno poslovanje BiH Adem Bureković naglasio je da sama dekarbonizacija i povećanje energetske i resursne efikasnosti neće nužno značiti uspješno prilagođavanje CBAM-u, ukoliko kompanije ne budu imale adekvatnu dokumentaciju i verificirane izvještaje.

- Da bi kompanija iz BiH prijavila stvarne vrijednosti emisija, mora pripremiti CBAM izvještaj i izvršiti verifikaciju stvarnih vrijednosti emisija ugljen-dioksida ugrađenih u proizvode - kazao je Bureković.

Dodao je da se od kompanija očekuje priprema plana monitoringa, pregleda relevantnih parametara, blok-šema, dijagrama i druge dokumentacije potrebne za verifikaciju CBAM izvještaja.

To je, kako je naglasio, jedini način da kompanije prijave stvarne emisije, koje su u mnogim slučajevima znatno niže od zadanih vrijednosti Evropske komisije.

Bureković je istaknuo da značajan dio bh. kompanija, posebno malih i srednjih preduzeća u metaloprerađivačkom i aluminijskom sektoru, ne mora nužno imati visoke troškove za CBAM certifikate ukoliko ima povoljan lanac snabdijevanja i verificirane podatke.

Predstavnik kompanije KS Tueren d.o.o. Široki Brijeg Mario Zovko kazao je da CBAM donosi dodatne troškove i izazove za bh. privredu, ali da istovremeno predstavlja priliku da domaće kompanije naprave nužne promjene koje će im omogućiti veću konkurentnost i održivost na evropskom tržištu.

- Ovo je jedinstvena prilika za bh. ekonomiju da napravi promjene koje će donijeti konkurentnost i održivost na evropskom tržištu. To je prilika koja se ne treba propustiti - rekao je Zovko.

Dodao je da proizvodi njegove kompanije potpadaju pod CBAM regulativu, zbog čega moraju u potpunosti primijeniti mehanizam, voditi računa o izračunima i znati koliki će trošak imati njihovi sadašnji i potencijalni kupci u Evropskoj uniji.

Centar za odgovorno poslovanje BiH do sada je kroz različite aktivnosti podržao skoro 150 kompanija iz različitih sektora privrede iz cijele Bosne i Hercegovine.