Vijesti / Bosna i Hercegovina

Šta studenti misle o lažnim diplomama, institucijama i sistemu koji to omogućuju, boje li se za svoje diplome i njihovu validnost oni koji su je pošteno i sa mukom stekli, pitali smo studente i studentice različitih fakulteta. Između ostalog, kontaktirali smo i oštećene studente s Američkog univerziteta koji su učestvovali na protestima

 Jasmin Memić, Američki univerzitet u BiH i učesnik protesta

- Na svim smjerovima na Američkom univerzitetu se tražio taj iznos od 1.500 KM. Rečeno je da će se taj novac koristiti za troškove akreditacije, a kasnije se novac usmjerio na troškove administracije i korištenje tehnologija. Diplome nismo dobili. To je sada u procesu Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog kantona i Inspekcije TK, oni trenutačno rade na tome. Postoji sada jedan nacrt, dopuna Zakona o visokoškolskom obrazovanju koja bi to trebala regulisati da podstakne rektora Đonlagića da uradi nešto povodom toga. On se za sada vodi time da on nije rektor, iako u sudskom registru piše da je rektor našeg Univerziteta. On takav, kao lice koje je zaduženo za izdavanje diploma, mora da postupi po zakonu i da izda diplome koje nama pripadaju. Trenutačno čekamo tu sjednicu na kojoj bi se trebao izglasati taj zakon. Optimistični smo da će se izvući nešto pozitivno, ipak smo tu proveli četiri godine, na fakultetu. Učili smo, završavali ispite – na kraju krajeva, nije nam toliko ta finansijska strana bitna, već sam period koji smo tu izgubili. Kada gledate, ako prosječno čovjek živi 80 godina, to je pet posto naših života.
Cjelokupna priča oko toga da li su diplome validne ili ne, mi smo samim protestima htjeli dokazati da vrijede. Mislim, ako je neko učio, neko završavao,  proveo četiri godine života – neće tek tako dati da se pljuje po njegovoj diplomi i akademskom zvanju. Mi smo se, što se tiče toga, maksimalno trudili da dokažemo i javnosti i institucijama da smo zaslužili te naše diplome i naše zvanje, što bi se reklo, nećemo gledati samo po strani šta se dešava u toj cjelokupnoj situaciji. Mi smo prošle godine, prije nego je nastao čitav slučaj oko gospodina Mehmedagića, postupili po svakom protokolu. Prvo smo se javili fakultetu koji nije odgovarao, zatim smo se prijavili inspekciji kantonalnoj - javilo nam se Ministarstvo obrazovanja u tadašnjem mandatu. Javili smo se i Transparency Internationalu i svim mogućim institucijama – 24. jula je istekao rok za izdavanje diploma kako je određeno samim akademskim kalendarom na samom Univerzitetu. Mi smo poslali pismo sa povratom. Svugdje tražimo potvrdu i diplomu, međutim to nismo dobili i onda je pokrenut sav taj postupak u inspekciji koja nije mogla da dođe do gospodina Denisa Prcića. Kasnije sam pokrenuo krivičnu prijavu, a i druge su kolege pokrenule također, u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom. Izuzetno sam optimističan da će javnost prepoznati ko je zaslužio, a ko nije.

Ima tu dosta stereotipa oko privatnih fakulteta. Većina nas iskreno dolazi iz radničkih porodica, i ja sam radio i plaćao sebi studij, školarinu, kao i većina mojih kolega. Nekoliko njih je iz imućnije porodice, ali nije kao što govore u javnosti da su privatni fakulteti samo za one ljude koji su bogati. Mi smo najviše tu da bismo izašli sa nekim kvalitetnim znanjem i nekom akreditacijom, međutim, na kraju je ispalo da se moramo i boriti za to da bismo ih dobili, naknadno.

Nije me strah, iskreno da kažem, s obzirom da sam siguran u svoje znanje kao i većina mojih kolega, imamo izuzetno visoko sampouzdanje. Što se tiče samog Univerziteta, odnosno mog smjera Fakulteta informatičkih tehnologija, mogu reći da smo stvarno pokupili kvalitetno znanje i tu ne mogu ništa negativno da kažem za naš Univerzitet. Sam taj postupak Univerziteta i gospodina Denisa Prcića je bio presedan koji je morao neko da zaustavi. Srećom pa je taj studentski bunt doveo do ovoga svega. Što se tiče poslodavaca, nemam straha od toga da će reći nešto negativno, prepoznat će znanje. To je neupitno. Svaki će poslodavac prvo gledati da li buduću uposlenik, neko ko se zapošljava, poznaje tu oblast. Neće gledati ni koji je fakultet ili univerzitet završio.

Karlo Karlušić, Američki univerzitet u BiH i učesnik protesta

- Afere lažnih diploma su jedan od čistih primjera kriminala i korupcije ove zemlje. Koliko ih je samo izdano u poslijeratnom periodu kada je nadzor nadležnih institucija bio minimalan, a te iste institucije ni dan-danas ne mogu da obavljaju svoj posao kako treba, a trebalo bi da su napredovale u odnosu na taj period. Dati diplomu nekome kada je nitko nije mogao dobiti i taj netko je, igrom slučaja, bio Osman Mehmedagić zvani Osmica, čovjek na čelu obavještajne službe, to vam sve kristalno jasno govori o koliko opasnoj igri je riječ. Svatko treba da radi svoj posao na vrijeme, bez talova i raznih vrsta mešetarenja, onda i samo onda će ovakve i slične afere nestati. Ovo uključuje sve institucije obrazovnog karaktera kao što su ministarstva obrazovanja, inspektorati sa prosvjetnom inspekcijom, policijske agencije MUP, FUP, SIPA-u te institucije krivičnog prava, tužilaštva, od državnog do kantonalnih.

Za svoju diplomu se ne brinem jer sam lično sve svoje obaveze pravovremeno izmirio, kako akademske tako i finansijske. Nisam dobrovoljno u ovoj priči, nametnuta mi je od momenta kada je vlasnik ovog univerziteta, Denis Prcić, odlučio da mene i moje kolege izreketira pod ultimatumom da nećemo dobiti diplomu ako ne pristanemo na to. A za Univerzitet i degradaciju istog me nije briga, što se mene tiče neka ga sutra ugase, nije moj nego je od inkriminirajućeg vlasnika Denisa Prcića i svi postupci i odgovornost padaju na njega i njegove suradnike. Kao student i osoba koja se brine za svoje obaveze tokom studiranja, ja niti bilo tko od mojih kolega tada nismo mogli znati, niti se interesovati što vlasnik, upravni odbor i njegovi uposlenici rade na jednoj obrazovnoj instituciji koja je zapravo  korištena kao paravan za razne vrste ilegalnih radnji i korupcije. Predmet Američkog univerziteta Bosne i Hercegovine je višeslojan, a inkriminirajuće radnje duboke do te mjere da će se godinama raspetljavati što se sve i na koji način desilo.

Diplome bismo trebali dobiti i to je glavni cilj jer ostaviti četiri godine svog života, truda i rada uz to što smo ispoštovali finansijske obaveze je apsurdno i nečuveno.

Ministarstvo obrazovanja TK namjerava uvesti novi nacrt o visokom obrazovanju u kojem će zaštiti sve buduće studente da se ovakvo nešto više nikada ne ponovi i kako bi se izdale diplome svim oštećenim studentima. Ludost je učiniti studente taocima svojih diploma.

Poslodavci bi trebali da gledaju na istinitost i činjenice ovakve jedne situacije, nijedan pravi student koji ide na predavanja i polaže ispite nije kriv za to kako vlasnik i njegovi uposlenici vode obrazovnu ustanovu. Pojedini roditelji studenata ovog univerziteta su također poslodavci, što mislite što bi oni rekli na ovo sve i da li bi sudili svojoj djeci zbog postupaka inkriminirajućih pojedinaca. Nisu svi studenti Američkog univerziteta funkcioneri ili djeca pojedinih koji dobiju diplomu na crno. Činjenica je da je vlasnik svojom marketinškom kampanjom i lažnim promoviranjem uspio prevariti studente koji su smatrali da je ovo institucija sa pravim akademskim načelima. Ovim putem želim naglasiti da je Američka ambasada imala debeo udio u formiranju ovog Univerziteta i ne mogu da ignorišu to ma koliko tvrdili da je to individualna institucija. Probajte vi otvoriti Američki univerzitet i koristiti američku zastavu 15 godina bez saglasnosti Američke ambasade. Sve što je uradio Denis Prcić i njegovi suradnici neka ide njemu na čast i za to će krivično odgovarati. Još mnoge diplome će biti dovedene u pitanje što se tiče Američkog univerziteta jer je isti radio pod političkom zaštitom i bukvalno bio privatna štamparija diploma za odabrane funkcionere odgovarajuće stranke koji su svoje diplome dobijali preko noći dok su normalni studenti bez političke pozadine bili predmet iživljavanja vlasnika na razne načine jer je isti uživao političku zaštitu i institucije su svojim neradom dovele do toga da je sistem izdao oštećene studente.

 Elmedina Šabanović, Fakultet političkih nauka UNSA

-  Pa, nažalost, afere sa diplomama nisu ništa novo kod nas, to je dugogodišnji problem koji se normalizovao u našem društvu. Što se tiče moje diplome, pomalo sam u strahu kad je to sve u pitanju, kao što ste i spomenuli, prvenstveno zbog degradacije samog fakulteta i mogućnosti da moja diploma jednog dana ne vrijedi ničemu.

Kenan Mušanović, Elektrotehnički fakultet UNSA

- Drago mi je što se pokrenula priča o tome, pričalo se već godinama u koloarima, da pojedinci imaju diplome sumnjivo zaslužene. Ali i dalje postoji pitanje da li će se išta uraditi povodom toga. Radi ovog se bojim za svoju diploma - da li će uopšte biti priznata u i izvan BIH. A nadalje, kako će budući poslodavac gledati na diplomu univerziteta, na kojem je neko osumnjičen za dobijanje diplome bez truda, odnosno „lažne“ diplome, pitanje je. Naposljetku, to poništava i moj trud.

Zlatan Peleksić, International Burch University

-  Veoma brzo svakome ko se udubi u naše političko stanje postane jasno da se nestabilnost prožima kroz čitav sistem, pa tako i na kupovine diploma. Samim činom kupovine diplome se uništava kredibilitet naših obrazovnih ustanova na svjetskoj sceni. Prilikom apliciranja za radna mjesta u npr. evropskim državama, vrši se detaljna analiza nastavnog plana i programa stečenih diploma radi generalne nepovjerljivosti izazvane silnim aferama. Lično mislim da će većina mladih ljudi nailaziti na slične probleme ukoliko se odluče otići raditi negdje van BiH.

Azra Delalić, Mašinski fakultet UNSA

- Kaže se da ako želite uništiti jedno društvo, potrebno je da se uništi njegovo obrazovanje. Istinitost ove teze proizlazi iz činjenice da je obrazovanje jedan od temeljnih stubova društva i element socijalizacije čovjeka, kao osnova njegovog opstanka i napretka. U tom smislu, afere lažnih diploma koje potresaju naše društvo, po mom mišljenju, početak su njegove moralne i civilizacijske dekadencije. Kao argument za navedenu tezu, treba navesti činjenicu da je koncept lažnih diploma utemeljen na konceptu laži, koji je daleko od bilo kakve etike, sa jedne strane, a sa druge, opet, neznanjem, koje u društvu dobiva pozicije koje po pravilu pripadaju visokoobrazovanim, uništavaju se civilizacijske tekovine nauke, njenog utemeljenja u znanju i time njenog ukupnog opstanka. Jedno takvo, dekadentno društvo, neminovno će otići u propast, jer znamo da su etika i nauka dvije strane sveukupnog napretka čovječanstva. Lažne diplome samo su izraz duha vremena u kojem su nastale i socijalne svijesti koja ih percipira kao nešto prihvatljivo ili normalno, ali one nikako ne znače pristanak svih u društvu da djeluju na taj način. U tom smislu, ja se ne bojim za svoju diplomu, jer kao studentica Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu nisam nikada ni na bilo koji način posegnula za nečim što bi dovelo u pitanje moj studij i moju diplomu. Nisu, dakle, sve diplome lažne, niti su svi univerziteti koji djeluju u Bosni i Hercegovini oni koji sudjeluju u takvim aktivnostima; naprotiv, ima univerziteta, fakulteta i studenata koji sve ove godine uporno, vrijedno i pošteno rade, gradeći time, nadajmo se, bolju budućnost za sve nas.

Zlatan Porobić, Filozofski fakultet UNSA

- Što se tiče diplome sa fakulteta, ne bojim se da će izgubiti na vrijednosti. Osobe koje lažiraju svoje diplome trebaju odgovarati ukoliko je to istinito, a ne sve osobe koje su se trudile da steknu svoju diplomu i završe fakultet. Mislim da afere koje su isplivale neće previše imati utjecaja na poslodavce, ali sigurno je da je potrebna bolja provjera referenci i kompetencija radnika prije zasnivanja radnog odnosa.

Lejla Džinić, Fakultet političkih nauka UNSA

- Na afere lažnih diploma gledam kao i na ostale afere u Bosni i Hercegovini. Otkrije se određena afera, bude aktuelna tema neko vrijeme i na kraju se ništa ne riješi. Iskreno, ne plašim se za svoju diplomu upravo zbog spore implementacije "projekata" u BiH. Također, za radna mjesta u mojoj struci, poslodavci skoro nikada ne zahtijevaju diplomu, što je tužno, jer su mnogi uložili svoje vrijeme i novac. Ukoliko se i ugrozi validnost diploma, znanje koje ste stekli ne mogu vam oduzeti.

Nerina Priganica, Ekonomski fakultet UNSA

- Smatram da je priča o aferama lažnih diploma važna tema koja se treba istaknuti, jer je riječ o obrazovanju, temelju svakog društva. Za svoju diplomu se ne bojim, jer posjedujem znanje koje sam usvojila i zbog kojeg sam dobila istu. Poslodavci bi trebali imati uvid u validnost diplome koju potencijalni kandidat ima kako bi odbacili moguće sumnje, ali također uzeti u obzir i njegovo znanje i kompetencije vezano za mjesto rada na koje aplicira.