Život / Ljepota i zdravlje

 Jadranko Pranjić instruktor je joge i predsjednik "Joge u svakodnevnom životu Bosne i Hercegovine", koji uskoro obilježava 22. godišnjicu. Da li i na koji način joga može ojačati naš imunitet, ojačati nas nakon prebolijevanja korone ili neke drugih bolesti, šta je tjelesna i mentalna dimenzija joge, kako da upoznamo svoje tijelo, svoje strahove i prevaziđemo ih, samo su neka od naših pitanja

Razgovarao: Zdravo Čupović

1. Možete li nam ukratko dati neku pojednostavljenu definiciju joge?

- Teško, ali bi kratko mogli reći da je to vrhunska znanost o čovjeku i fenomenu života svijesti, a istovremeno je mudrost i umjetnost uravnoteženog življenja.

2. Koliko postoji stilova joge i po čemu se oni razlikuju?

- Joga je jedinstvena, ali pristupi su različiti ovisno od tradicije iz koje potiče. A isto tako je i veoma individualna, ovisno o našem načinu poimanja samog sebe i svijeta oko nas koji različiti tipovi ljudi imaju.

3. Možete li to pojasniti nekim primjerom?

- Percepcija i poimanje života je veoma individualno, ali imamo neke osnovne kategorije. To, pojednostavljeno, možemo objasniti na primjeru viđenja nekog običnog cvijeta u prirodi. Jedan intelektualan, racionalan, naučan um će analizirati od čega se on sastoji, njegove dijelove, njihovu funkciju, kako se hrani, kako se razmnožava, itd. A drugi način je, kako to često kažemo, "kroz srce". To je pristup umjetnika. Za nekog slikara ili pjesnika navedena analiza ništa ne znači, potpuno mu je bezvrijedna. On vidi ljepotu, razumije njegovu "dušu", skriveni smisao i sl. Tako, na sličan način, različiti ljudi imaju i pristupe u razumijevanju samog sebe, kao i vidljivog i nevidljivog svijeta koji nas okružuje, čime se, između ostalog, joga bavi.

4. Da li onda joga podrazumijeva samo meditaciju ili uključuje i druge specifičnosti, kao što je životna filozofija, način ishrane i sl.?

- Često se danas susrećemo sa tom vještačkom podjelom - joga i meditacija. To je nedjeljivo, kao što je i naše biće nedjeljivo. U spoznajnom procesu kroz jogu bitni su, i učestvuju, svi aspekti našeg bića ili sva "tijela", kako ih jogiji zovu, fizičko, energetsko, mentalno, itd. A da bi to sve bilo skladno i uravnoteženo bitni su mnogi principi, tehnike i elementi joge, a ishrana i sve ono što je sa njom povezano je sigurno jedna od važnijih, ali i opširnijih tema.

5. Koja je uloga fizičkih vježbi u tom kontekstu?

- Danas se, nažalost, joga najčešće prakticira i promatra kroz tu fizičku dimenziju. Ali već u startu treba naglasiti da se ne radi ili ne bi trebalo da se radi o fizičkim vježbama nego psihosomatskim. To je suštinska razlika koja je, promatrano izvana, teško uočljiva. Zato jogiji koriste izraz asana za joginski nepomičan, stabilan i beskrajno udoban položaj tijela. Dosezanje tog stanja je dug proces jer u našem tijelu je našla refleksiju svaka misao, emocija, mentalna tenzija ili stres. Dakle, naše "fizičke vježbe" imaju, između ostalog, za cilj da kroz asanu iznutra opustimo svaku tenziju upisanu u tijelu što kreira izniman osjećaj "bestjelesnosti" i lakoće (koja je i najbolji pokazatelj dobrog zdravlja). To sve nam omogućuje da uđemo u unutarnju "tišinu" tijela i jednu dublju razinu njegovog razumijevanja.

6. A šta je meditacija?

- Mogli bismo reći to isto, samo što tada govorimo o mnogo suptilnijoj dimenziji "mentalne tišine". Znanost je suvremenom tehnologijom registrirala da kroz naš um dnevno prođe oko 60.000 različitih misli, emocija, slika i drugih mentalnih procesa i stanja. Mi želimo da taj broj bitno smanjimo, a vremenom i svakodnevnom praksom dovedemo se i do stanja meditacije, tj. odsustva svake subjektivne modifikacije svijesti, a to su preduvjeti za ulazak u više razine svijesti o kojima, kroz povijest, jogiji govore.

7. Dakle, neophodna nam je i tjelesna i mentalna dimenzija, a pretpostavljam i njihova usklađenost i ravnoteža?

- Upravo tako. Čak i jedna definicija joge kaže da je ona princip ravnoteže koji sve vidljivo i nevidljivo održava u balansu. Tako, naprimjer, i planete kruže oko sunca jer postoji ravnoteža koja održava tu putanju. Kada bi se ta ravnoteža poremetila sigurno bismo imali veliki problem. Isto tako i naši problemi nastaju kad se naruši ravnoteža, bilo na tjelesnoj razini, mentalnoj, emotivnoj, itd. Tako da se mi kroz jogu bavimo uspostavljanjem i održavanjem ravnoteže na svim razinama. A kad govorimo o tjelesnoj i mentalnoj dimenziji moramo spomenuti i ono što ih povezuje, a to je dah. Stanja uma i tijela djeluju na dah i proces disanja, ali kroz dah mi možemo da djelujemo na stanja uma i tijela. Kroz dah mi primamo i životnu energiju ili pranu, a tehnikama pranajame sa njom svjesno upravljamo. Jogiji pranajamu (koja povezuje "vanjsku" i "unutarnju" jogu) smatraju jednom od najmoćnijih samoiscjeljujućih tehnika.

8. Koliko u Sarajevu ili u BiH ima prostora koji su namjenski prilagođeni za prakticiranje joge?

- Većina prostora koji bi zadovoljavali neke osnovne elemente kao što je svijetla i prozračna sala, toaleti, svlačionice, da je u tihom okruženju, mogu biti adekvatni. Međutim, centar "Joga u svakodnevnom životu" (u ulici Branilaca Sarajeva 11) je, pored navedenog, već u startu dizajniran i urađen po svim elementima (gdje je to tehnički bilo izvodivo) u skladu sa drevnom znanošću vastu šastri.

9. Čime se konkretno bavi ta znanost?

- Radi se o znanosti koja se bavi energijama prostora i njihovog, pozitivnog ili negativnog, djejstva na čovjeka. Na temelju ove znanosti je kasnije u drevnoj Kini nastao i "feng-shui". Dosta je bazirana na matematici i geometriji, a iznimno je važna i pozicija prostora, unutarnji raspored i orijentacija, forma, boje, itd. A kad spominjemo i te detalje, naš prostor je u bojama pijeska i kamena karakterističnim za državu Radžastan, iz koje potiče i održava se neprekinuta tradicija i loza nekih od najvećih učitelja joge u Indiji, a čija učenja su i temelji sistema "Yoga in daily life".

10. Koliko je važna ta tradicija za naše bavljenje jogom danas?

- Ta tradicija kroz koju su se učenje i praksa joge prenosili s učitelja na učenika je oduvijek bila ne samo važna nego i neophodna dimenzija joge. Spoznaje o kojima su govorili i koju su prenosili kroz određenu tradiciju prosvijetljeni učitelji prevazilaze mogućnosti poimanja čak i najbujnije mašte. Budući da to nije moguće objasniti nikakvim riječima i da intelekt nije sredstvo razumijevanja tih dimenzija, mada ih može na svoj način izracionalizirati, učitelji su iznalazili svoje metode tog "transfera" na učenike koji su spremni. Veliki učitelji oduvijek govore da će učitelja uvijek biti, ako bude učenika.

11. Da li je joga samo za zatvorenog prostora ili može i napolju?

- Bilo bi dobro kada bismo mogli biti u prirodi. Zamislimo da ujutro na planini dočekujemo izlazak sunca adekvatnim vježbama ili u nekoj borovoj šumi kraj mora baviti se pranajamom. Idealno.

12. Kada je joga prvi put došla u Sarajevo, BiH i ko ju je „uveo“?

- Teško bi bilo odgovoriti na takav način, pogotovo što je prije rata bilo dosta ljudi koji su se individualno bavili jogom. Mi smo 1999. godine, nakon projekta „Mir kroz zdravlje“ baziranog na sistemu "Yoga in daily life", a koji je podržala i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, pokrenuli sistem "Joga u svakodnevnom životu". Tako da uskoro obilježavamo 22. godišnjicu.

13. Kada i kako ste Vi otkrili jogu?

- Kao što nekoga od mladih dana privlači neka umjetnost tako je i taj duh Istoka imao za mene neku posebnu privlačnost. A nalazio sam ga i rado čitao i u knjigama Evropljana nadahnutih istokom, od Hermana Hesea do A. Šopenhauera. Naravno, kasnije su bile dostupne knjige koje su pisali veliki jogiji i učitelji kao što su Vivekananda, Jogananda Sri Madhavananda i P. S. Mahešvarananda.

14. Gdje ste je i koliko dugo usavršavali?

- Negdje iza naše zimske olimpijade, 1986/87. upoznajem se sa sistemom "Yoga in daily life", a od 1996. sam bio u mogućnosti i da redovno budem na našim međunarodnim seminarima od Evrope do Indije. Vremenom polažem ispit za instruktora, pa kasnije za instruktora novih instruktora, ali kako vrijeme prolazi uviđam beskrajne dimenzije joge koju nikakvo znanje ne može obuhvatiti, a još manje prenijeti. Tako i sebe vidim samo kao osobu koja sa drugima dijeli  iskustva joge.

15. Da li postoji neko iskustvo koje biste izdvojili kao posebno?

- To bi sigurno bila rijetka prilika da 2003. obiđem značajna mjesta u Radžastanu vezana za našu tradiciju joge, na posljednjem putovanju prosvijetljenog jogija i velikog učitelja Sri Madhavanande ili, kako smo mi imali privilegiju da ga jednostavno zovemo, Guruđi. Nakon tog putovanja, kao što je i ranije najavio, ušao je u mahasamadhi, što je izraz za proces u kome rijetki veliki jogiji svjesno napuštaju fizičko tijelo i tu razinu egzistencije. To je rijedak i izniman događaj često popraćen nizom za nas neobjašnjivih stvari. Iskustva sa tog putovanja, koja u sebi imaju jednu naglašeno pozitivnu mističnu dimenziju, veoma su živa, da čak i nakon skoro 20 godina donose nove i dublje uvide u misteriju života.

16. Danas postoje brojne tehnike meditacije. Neke su možda rezultat i sveprisutnog komercijalizma. Može li se joga oduprijeti svim tim „izazivačima“?

- Nažalost, mi putem interneta ili kroz medije dobivamo veoma pojednostavljene i površne informacije o jogi, a mi najčešće nemamo dovoljno znanja i iskustva da bismo mogli razlučiti šta je realno. A nije realno da ćemo sa par čudesnih položaja tijela izliječiti sve tegobe kičme i leđa, nije realno da ćemo, ako zatvorimo oči i sjedimo 15-ak minuta dnevno u nečemu što samo nazivamo meditacijom, riješiti sve probleme i steći beskrajni mir, itd. Mi smo na gubitku, a joga ostaje i dalje "neograničena, vječna i beskrajna". 

17. Šta Vas je privuklo praksi joge kroz sistem "Yoga in daily life" / "Joga u svakodnevnom životu"?

- Puno toga, a posebno ono što često ne uočimo u nazivu, a piše veoma jasno, tj. riječ sistem. A sigurno, tu je i prilika biti i fizički uz velike učitelje i primati "znanje" na načine koje sam pomenuo. 

18. Postoji li ikakav podatak o broju Sarajlija ili bh. građana koji prakticiraju jogu?

- Mislim da je to teško znati, čak i okviran broj, a pogotovo kad pod nazivom joga danas susrećemo praksu i učenja koja ne samo da nisu joga nego su čak u potpunoj suprotnosti sa njenim principima.

19. Koliko dnevno vremena provodite u meditaciji?

- Jedan učitelj je učenika, koji je rekao da meditira 7-8 sati dnevno, upitao zašto nije sve vrijeme u meditaciji. Naravno, učitelj nije mislio da treba sjedi 24 sata nego nas upućuje na često nerazumijevanje šta jeste meditacija ili dhyan (sanskrit). U svakom slučaju, možemo govoriti o aktivnoj i pasivnoj ili formalnoj meditaciji, pa u tom formalnom smislu nastojim imati sat, dva ujutro i navečer.

20. Da li je meditacija još uvijek pod nekom stigmom ili neka vrsta tabua s obzirom da su balkanska društva i dalje prilično konzervativna?

- Govorili smo koliko mogućeg suštinskog nerazumijevanja ima širom svijeta i kod ljudi koji se bave jogom ili ih ona zanima, tako da ako je to prisutno u konzervativnijim društvima onda može biti i razumljivo. 

21. Kakav je stav monoteističkih religija prema jogi?

- Joga je široka oblast pa i zbog toga često nastaju nerazumijevanja o kojima smo govorili, tako je moguće da postoji i u toj sferi. U svakom slučaju, ne bi trebalo da postoji ni jedan suštinski razlog zašto joga ne bi bila dio prakse svakog vjernika.

22. Nedavno je obilježen i Svjetski dan joge. Koji je njegov značaj?

- Značaj je u tome da su skoro sve zemlje svijeta (193 članice UN) prihvatile jogu kao jedno generalno svjetsko dobro za sve ljude bez obzira na njihova nacionalna, vjerska, moralna ili filozofska ubjeđenja.

23. Od kada se obilježava u Sarajevu i kako se on obilježava na svjetskom nivou?

- Od 2015. ovaj dan (21. juni) se obilježava širom svijeta prigodnim programima, pa tako je i u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, itd.

24. Postoje li ikakva dobna (uzrast) ograničenja za praktikovanje joge?

- Veoma kratko, ne postoji jer, kao sistem, imamo programe za starije i za djecu. U Sarajevu, konkretno, ne držimo ovaj program.

25. A postoje li neka druga (zdravstvena) ograničenja?

- Unutar našeg sistema "Joga u svakodnevnom životu" imamo posebne programe za trudnice, koji iz pragmatičnih razloga u Sarajevu nemamo, kao i program "Joga za kičmu" namijenjen osobama koje imaju ozbiljnije probleme sa kičmom, ali je prikladan i za neke druge zdravstvene probleme.

26. Postoji li neko idealno doba dana za vježbu ili može kada god se osjeti potreba?

- Postoji, to je vrijeme pred izlazak sunca i na tom energetskom valu učinci su veći. Ali mi kažemo, svako vrijeme je dobro vrijeme.

27. Koja životna dob bi bila idealna za započinjanje sa jogom?

- Kao i u mnogim aktivnostima, što mlađi to bolje, ali problem je to održati. Vidjeli smo različite aspekte joge koji zahtijevaju određeni nivo znanja, obrazovanja i iskustva, tako da su sa te strane najbolje neke srednje godine.

28. Kada ste se posljednji put iznervirali?

- Često govorimo o miru koji je moguće realizirati kroz jogu, ali taj mir nije "mrtvi" mir. Jedan jogi je rekao da mi i ne znamo šta je pravi mir, a kada bi nam ga neko trenutno dao, mi to ne bismo izdržali. Djeluje malo paradoksalno, ali nije daleko od istine. Što se nerviranja tiče, možemo se našaliti i reći da je kod nas u BiH najveći test živaca i toleriranja gluposti rješavanje nekog administrativno-birokratskog problema ili onoga što zovemo "papirologija". Tako da, ako bi neko rekao da ga to ne nervira, da se osjeća "cool" i sretno, sumnjam da bi mu iko povjerovao.

29. Koji su po Vama najveći benefiti prakticiranja joge?

- Mi danas najčešće promatramo jogu kroz zdravstveni aspekt, pa stoga i mi imamo slogan "joga za tjelesno, mentalno i socijalno zdravlje". Današnja civilizacija sve stvari promatra kroz prizmu koristi, ali neko je postavio dodatno filozofsko pitanje "koja je korist od koristi"? Ovo navodim iz razloga što se kroz jogu, koja je i ubrzan proces evolucije ljudske svijesti, možemo izdići na jednu višu razinu egzistencije u kojoj su takva pitanja potpuno trivijalna.

30. Već drugu godinu obilježava pandemija covid-19. Kako se joga postavila prema ovoj pošasti?

- Tehnike joge, tjelesne i mentalne, idu u smjeru jačanja i uravnoteženja kompleksnih elemenata našeg prirodnog imuniteta. Na taj sistem veoma loše mogu uticati određena mentalna stanja. Primjera radi, svi znamo kako se osjeća čovjek u depresiji i tjeskobi, a takva stanja su česta u ovo doba korone, ne može se pokrenuti, sve je teško, ne može na posao, tijelo je teško, bezvoljno, tromo i sve njegove funkcije slabe. To je jedna negativna kvaliteta u umu iz kojeg se to stanje prenosi na svaku ćeliju tijela pa će i ona imati te iste kvalitete. Ako je njihova zadaća da nas štiti od infekcija, jasno da neće moći dobro obaviti svoj zadatak. Tako da i naša praksa joge pozitivno djeluje na sve aspekte našeg bića kao cjeline. 

31. Da li i na koji način joga može ojačati naš imunitet, ojačati nas nakon prebolijevanja ne samo korone nego i drugih bolesti?

- Upravo smo spomenuli da je to bitan element naše prakse koja ima prvenstveno preventivnu dimenziju. Međutim, mi smo prvi u BiH pokrenuli i "PostCOVID program" baziran i na pozitivnim iskustvima koje smo imali u postratnom periodu kroz program pomenut na početku razgovora.

32. Kažu da joga pozitivno djeluje na cijeli organizam. Kada ste posljednji put radili neke zdravstvene nalaze i šta su oni pokazali?

- Jogiji kažu da kroz jogu možemo riješiti većinu zdravstvenih problema izuzev onih koje rješava hirurški nož, mada su neki i to uspijevali. Tako sam i ja prije šest, sedam godina imao sličan problem. Nalaza se ne sjećam, ali mogu navesti riječi iskusnog hirurga koji je to odradio, a on mi je nakon operacije rekao da je uživao da reže moja tkiva koja su bila takve strukture kakva se spominje samo u teoriji. Ovo možda ima elemente i crnog humora, ali čovjek je bio iskren.

33. Na Facebooku ste pokrenuli stranicu „Joga u svakodnevnom životu Sarajevo“. Šta se sve tamo može vidjeti i kome je namijenjena?

- Facebook je uglavnom namijenjen za brz protok informacija, tako da i mi tu stavljamo aktuelne informacije o našim programima, predavanjima, rasporedu, grupama, upisu novih članova, a upravo je u toku takav upis za novu sezonu. Naš osnovni program ima osam stupnjeva, a prvih sedam traju oko dvije godine. U tom smislu i stranica je namijenjena kako onima koji su već naši članovi tako i onima koji bi to željeli biti.