[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/06\/14\/cip.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/06\/14\/100x73\/cip.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/06\/14\/cip.jpg","size":"168.47","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Istraživači koristili umjetnu inteligenciju za dizajniranje čipova

Umjetna inteliencija posljendjih godina koristi i razvija se za najrazličitije svrhe. Od pronalaženja najbolje rute za navigaciju do prepoznavanja ljudi na fotografijama i stvaranja profila neke osobe. 

U stručnom članku objavljenom u časopisu Nature, predstavil isu novi model umjetne inteligencije koji je sposoban osmisliti i kreirati kompleksan dizajn čipova u samo nekoliko sati. Kako bi bilo jasnije, taj isti posao čovjeku, inžinjeru treba i po nekoliko napornih mjeseci. 

Moderni čipovi se sastoje od milijardi različitih komponenti koje su sve sitnije i sitnije. Kao primjer, tipični procesor sastoji se od nekoliko miliona standardnih ćelija i hiljade memorijskih blokova koje treba međusobno povezani tankim slojem silikona. O rasporedu ćelija i blokova na samom čipu, zavisit će brzina kojom se signali mogu emitovati na čipu, odnosno od toga će zavisiti njegova učinkovitost (učinkovitost uređaja). 

Broj potencijalnih rasporeda ćelija i blokova je fasinantan i enorman. Naime, prema Googleovim istraživačima 10 na 2500 potenciju.

Kako bi "naučili" UI inteligenciju o stvaranju čipova, naučnici su koristili podatke o dizajnu 10 hiljada čipova i ubacili ih u model kompjuterskog učenja. Samo šest sati kasnije, model je mogao stvoriti dizajn koji je optimizirao raspored različitih komponenti na čipu, ali i uspio je stvoriti konačni izlged čipa koji je zadovoljio sve zahjteve koji su stavljeni pred njega.

Iz Googlea su odušveljeni konačnim ishodom, te će UI koristiti za dizajniranje sljedeće generacije tensor proccesing unitsa, odnosnot TPU-a, koji pokreću centre za podatke, kako bi poboljšali performanse različitih aplikacija s umjetnom inteligencijom.

Osim toga, brži dizajn čipova omogućit će i brže napretke u tehnologiji, ali i potencijalno ublažiti krizu koja je nastala zbog pandemije koronavirusa, odnosno, koji će ublažiti efekte lošeg opskbljivanja s čipovima, piše u Nature. 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!