Vijesti / Regija

S prvim danom 2020. godine u Hrvatskoj će na snagu stupiti novi Zakon o državljanstvu, koji bi trebao uvelike olakšati prijam u državljanstvo potomaka iseljenih Hrvata, ali pred neke potomke Hrvata u inozemstvu stavlja prepreke koje će teško moći preskočiti.

 Oni će do hrvatskog državljanstva ubuduće moći i bez poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske. Ukinuto je i generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomaka iseljenika u ravnoj liniji. Oni su državljanstvo do sada mogli stjecati do trećeg koljena, a ubuduće će to moći neograničeno. No do državljanstva se neće moći pukom tvrdnjom - "da nam je predak Hrvat", navodi u subotu Večernji list. 

 Zakon, naime, propisuje da državljanstvo mogu dobiti oni čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja imao hrvatsko državljanstvo, kao i oni čija su oba roditelja nedvojbeno Hrvati. No, ako su djeca iz miješanih brakova, a nijedan im roditelj u trenutku njihova rođenja nije bio hrvatski državljanin, oni će, da bi stekli državljanstvo, morati dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu.

 Primjerice, osoba rođena u Njemačkoj čiji je otac Hrvat, a majka Njemica morat će dokazati da mu je otac doista Hrvat. A to, po zakonu, može učiniti tako da dokaže "ranije deklariranje te pripadnosti u pravnom prometu, pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu".

 Iseljenici koji su se javili Večernjem listu upozoravaju, međutim, da Njemačka ni u jednom dokumentu ne traži navođenje narodnosti, nego isključivo državljanstva pa je hrvatstvo nemoguće dokazati takvim dokumentima.

 S druge strane, u nekim dijelovima Njemačke hrvatsko iseljeništvo nije brojno pa ne postoje ni kulturne ni druge hrvatske ustanove u čiji bi se rad uključili.

 Iz Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske umiruju, međutim, iseljenike i upućuju ih da državljanstvo traže na temelju dokaza da se njihov predak u nekom trenutku iselio iz Hrvatske ili iz državne zajednice u kojoj je u tom trenutku bila i Hrvatska, pod uvjetom da se predak doista izjašnjavao kao Hrvat, prenosi Hina.