[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/07\/12\/ekonomija-kriza.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/07\/12\/100x73\/ekonomija-kriza.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/07\/12\/ekonomija-kriza.jpg","size":"74.35","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Ekonomija

Dok čekamo da vlast konačno nešto uradi, pitali smo struku: Kako ćemo se izvući iz krize

Tek nešto više od 10 godina od recesije koja je 2008. godine pogodila svijet, nedovoljno oporavljenu globalnu privredu je pogodila nova ekonomska „nepogoda“, koja prijeti da nas sve gurne u najveću ekonomsku krizu još od Drugog svjetskog rata. Ovoga puta se radi o „crnom labudu“, pojmu kojim se označavaju nepredvidljivi događaji sa dalekosežnim posljedicama. Bez ikakve sumnje, pandemija koronavirusa spada u događaje koje niko nije očekivao niti je bio pripremljen na njih, što znači da uzroci aktuelne krize nisu ekonomske prirode.

Ako je cijeli svijet pandemiju dočekao nespreman, onda se ništa drugo svakako nije moglo očekivati ni od Bosne i Hercegovine koja već treću deceniju luta tranzicijskom stranputicom. To, međutim, nije nikakva olakšavajuća okolnosti ni opravdanje. Kriza je ovoga puta snažno pogodila i BiH, a adekvatan i konkretan odgovor vlasti se još uvijek očekuje. Jedno je pak sigurno. Štetu neće sanirati obećanja. Nešto se mora (u)raditi.

Pomalo iznenađujuće, Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, za magazin Start BiH kaže kako ovoga puta BiH samostalno ne može mnogo uraditi da popravi ključne ekonomske parametre poput stope rasta budući da smo potpuno naslonjeni na Evropsku uniju ili, tačnije, tek nekoliko zemalja.

- BiH sa samo šest zemalja ostvaruje više od 70% spoljnotrgovinske razmjene (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Italija i Njemačka). Naš manevarski prostor je jako sužen. Sve nabrojane zemlje imaju iste izazove uzrokovane virusom. Kako se one budu ekonomski uzdizale, tako ćemo i mi. Za nas je najveći izazov da pobijedimo svoj mentalitet i ne kasnimo. Mi ne možemo prije njih izaći iz krize, a granice ćemo otvoriti kada nam oni kažu. Ako ih sami otvorimo to neće imati nikakvog efekta. Moramo dosljedno pratiti EU da izgubimo što manje vremena. To je jedina ekonomska strategija, sve drugo je politika - uvjeren je Radivojac.

Navedeno potkrepljuje slabom bazičnom industrijom i niskim obimom vanjskotrgovinske saradnje.

Uprkos nezahvalnoj situaciji u koju smo se sami doveli, naš sagovornik koji nije baš zagovornik popularne teorije „kriza je šansa“ ipak ističe kako se ova situacija mora iskoristiti da se umanje štete krize koja je već stigla u BiH.

- Nismo mi sami sebe doveli u izolaciju već evropsko tržište. Iako nismo članica EU, mi sada moramo tražiti svoje mjesto u strateškim dokumentima EU. Ako nas ne bude u planskim dokumentima razvoja pojedinih industrija, onda nije dobro. To je sistem birokratija. Mi se možemo nadati kontinuiranom rastu samo ako uđemo u njihove planove, ali to oni neće sami uraditi nego mi na tome moramo agresivno insistirati - smatra on.

Osim toga, Radivojac smatra kako se u budućnosti trebamo okrenuti potpuno drugačijem modelu razvoja.

- Stara škola koja je bazirana na potenciranju investicija i ovim akcijama „kupujmo domaće“ je prevaziđena. Mi nemamo taj potencijal i to nisu potentne teme. Mi smo malo tržište i nismo samodovoljni. Primjeri na koje se možemo ugledati su Slovenija i Slovačka. Te zemlje nisu orijentisane prema sebi. Naprotiv. Okrenute su prema okruženju i oni svoj BDP grade kroz spoljnotrgovinsku razmjenu, odnosno izvoz. Nećete vi u Slovačkoj naići tek tako na ove akcije „kupujmo domaće“ - ističe on.

Kamate veće od rasta BDP-a

Sličnog je mišljenja i profesor Vjekoslav Domljan, rektor na Sarajevo Science And Technology School, koji priznaje kako je odgovor na kratko pitanje o tome „šta sada činiti“ vrlo kompleksan.

Prije toga je, napominje on, potrebno ukazati kako je BiH i prije izbijanja pandemije bila na niskoj putanji rasta od 2 do 3%  BDP-a, što je osjetno niže od potrebnih 5-7% za snažniji rast.

- Međutim, prebacivanje traži drugi model razvoja u kojem se stavlja naglasak na produktivnost, inovativnost, odnosno konkuretnost, a toga nema bez ulaganja u istraživanje u razvoj, bez istraživačkih instituta i istraživača, a mi toga nemamo. Drugi važan problem je što nemamo dovoljno poduzetnika jer je vrlo teško ući u poslovnu djelatnost zato što imamo puno barijera i procedura. Na „Doing busines“ listi mi smo na 90. mjestu, ali po otpočinjanju biznisa mi smo 184. Nije samo problem ući nego i izaći iz aktivnosti. Nema relociranja rada i kapitala iz slaboprofitabilnih u visokoprofitabilne aktivnosti, kao ni restrukturiranja kompanija iz neefikasnih u efikasne - nabraja Domljan.

Tu, međutim, nije kraj slabostima i manjkavostima ekonomskog i monetarnog sistema. On upozorava kako je veliki problem neadekvatan finansijski sistem koji se kod nas temelji na bankama, a one su jedina kreditno-depozitna institucija. Tvrdi da su kamate relativno visoke i veće od stope rasta BDP-a  zbog čega se kapital seli iz realnog u finansijski sektor, a onda se žalimo kako nam je prelikvidan bankarski sistem, a nelikvidan realni sektor. Stoga se, prema njegovom mišljenju, moraju smanjiti kamate, a to se može postići samo uvođenjem novih kreditnih institucija. Uvjeren je da bi BiH tek tada dobila nove poduzetnike i investicije koje su neophodne da bismo prešli na više putanje razvoja iako priznaje da se na tome nije radilo ni prije pandemije, pa su sada još manje šanse za to.

- Nama trebaju bar još dvije milijarde maraka da se ubrizgaju u sistem. Umjesto da se time bave, oni se čak još i svađaju oko toga kako da podijele ono što im je MMF dao na tanjuru. To vam sve govori. Situacija u BiH je poput one 2007-09, kada smo više unazad otišli mi nego zemlje sa kojima smo povezani. Imali smo i tada veće stope pada od Njemačke, a i sada će nam se to dogoditi jer se na sve probleme nadovezuje i currency board. Nema ublažavanja inozemnih efekata kroz instrumente monetarne politike, politike deviznog kursa pa se sve ono što dolazi kod nas odražava na realni sektor kroz smanjene poslovne aktivnosti, a onda to sve dovodi do smanjenja zaposlenosti i plaća. Zbog toga nema prihoda javnom sektoru jer se smanjuju izdvajanja po osnovu socijalnih doprinosa po bazi kupovine PDV, a onda se tovare novi nameti da bi država sebe sačuvala pa imamo dihotomiju u sistemu. Imamo javni sektor koji je u privilegovanom položaju i privatni koji je diskriminiran - navodi Domljan.

Umjesto najboljih uvijek podržavamo najslabije

Na pitanje šta bi uradio da je u toj poziciji, naš sagovornik nema nikakve dvojbe.

Ističe kako je prerađivački sektor u Federaciji BiH osnovica razvoja, a u sklopu njega postoji manji broj kompanija koje imaju potencijal da postanu lokomotive razvoja pa njih treba snažno podržati.

- Mi uvijek pomažemo najlošijim i to nas vuče nazad, umjesto da podržimo najbolje koji nas vuku naprijed, u Evropu. Mislim prije svega na sektor izvoznika koji trebaju biti u fokusu, a onda na njih kačiti mala i srednja preduzeća i podizati ekonomiju na zdravim osnovama - naglašava naš sagovornik.

Nakon prve faze odgovora na krizu koja je bila usmjerena na sprečavanje urušavanja zdravstvenog i penzionog sistema, sada, kaže, mora uslijediti druga faza, ubrizgavanje likvidnosti u sistem na najzdravijim mjestima.

- Osim toga, treba voditi računa i o turizmu kao indirektnom izvozniku koji je za nas važan i mora se spasiti jer smo tu u plusu preko milijardu maraka. Taj sektor nudi mogućnost za razvoj, a sada je najviše nastradao. Još jedna važna stvar je rad sa dijasporom koja ima ogroman potencijal, znanje i kapital. Ako sa njima budemo radili kako treba, prema procjenama MMF-a, samo tu možemo imati minimalno 1,5-2% rast BDP-a. Sljedeća stvar je digitalno poduzetništvo bez kojeg nema poboljšavanja ulaska u poduzetništvo. Treba omogućiti da se mladi ljudi jednim klikom miša uvode u sistem koji je trenutno najbrže rastući na svijetu. Indijci su napravili Bangalore na temelju dijaspore koja je bila u Silikonskoj dolini. Slično treba uraditi i u Sarajevu. IKT sektor je osnovica razvoja i ključna infrastruktura modernog društva. Treba nam prosvećena elita koja će nas provesti kroz treću i stvoriti osnovu za četvrtu revoluciju. IKT sektor je osnova za razvoj svih drugih sektora. Nažalost, ništa od toga ne radimo, zato i nazadujemo - konstatuje Domljan koji razgovor završava kratkom i jasnom porukom za koju kaže da je suštinska: - Ako se koriste kratkoročne mjere koje nisu dio dugoročnog programa one donose samo kratkoročno olakšanje. To je suština svega. Ako potrošimo resurse bez plana i ideje o tome šta ćemo sutra onda nije dobro.

Bahrija Umihanić, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, smatra da je politička stabilnost preduslov pokretanja bilo kakvih aktivnosti na oživljavanju privrede. Stoga bi, kaže, prvo trebalo implementirati rezultate izbora i formirati vlast u FBiH koja će na vrh prioriteta staviti programe oživljavanja privrede.

- U kratkom periodu smo sada izgubili više od 30 hiljada radnih mjesta, što je gotovo 10% od ukupnog broja produktivnih radnih mjesta i trebat će puno vremena da se to nadomjesti. Sa druge strane, mi smo i prije pandemije bili suočeni s odlaskom ljudi, a razlozi su bili politička nestabilnost, korupcija, nepotizam pa su se tek onda navodili ekonomski razlozi. Dakle, ako želimo oživjeti privredu i zaustaviti odliv ljudi onda su nam potrebne aktivne mjere zapošljavanja i rješavanje pomenutih problema. Morao bi se napraviti program oživljavanja, prije svega, najranjivijeg dijela privrede, a to su mala i srednja preduzeća koja su sada pretrpila velike štete. Mnoga su u potpunosti zaustavila rad i veliko je pitanje da li će uopće biti pokrenuta u narednom periodu zbog izostanka programa pomoći poput onih kakvi su bili u recimo Sloveniji i Hrvatskoj - navodi Umihanić.

Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upozorava da pandemija još uvijek traje pa se mora računati na to da ćemo i u narednom periodu trpiti posljedice zamrznutog stanja ekonomije. Ona smatra kako se s ublažavanjem mjera i povoljnijom epidomološkom situacijom mora pokušati konsolidovati ono što može funkcionisati u BiH i što ima zaokružen ekonomski ciklus.

- Bh. ekonomiju karakteriše veći broj malih i srednjih preduzeća, oni se moraju fokusirati na domaće tržište i tražnju. Kada je riječ o onima koji su ovisni o budžetu, treba računati na drastičan pad poreskih prihoda jer krizna stanja prati smanjenje potrošnje. Morat će se naći neki kompenzacijski izvor prihoda za, bar djelimično, udovoljavanje osnovnih potreba. Jedan od prioriteta mora biti restrukturiranje na strani tražnje. Neke oblasti ne smiju imati smanjenje aktivnosti i finansiranja poput zdravstva, obrazovanja, socijalnih davanja, penzija... - smatra ona.

Na pretpandemijsko stanje se nećemo zadugo vratiti jer će se nakon ove krize živjeti potpuno drugačije, navodi naša sagovornica, ali ističe kako će to važiti i za sve druge zemlje. Što se tiče BiH, imat ćemo manje doznaka iz inostranstva, a konkurencija oko privlačenja ino-kapitala i stranih investicija će biti daleko veća.

- Svjetska ekonomija bilježi drastičan pad i vjerujem da će se u narednom periodu akcenat više staviti na nacionalne ekonomije, odnosno regionalne i u tom smislu se moramo angažirati na jačanju regionalnih integracija i posebno ubrzanje procesa integracija u EU - kaže Hadžiahmetović.

 Radivojac upozorava

 Radivojac ovom prilikom podsjeća na još jedan indirektan efekat krize na koji, kaže, dugo upozorava.

- Ja sam još prije nekoliko godina upozoravao da se može desiti da nam Evropa samo jednom isporuči naše radnike nazad. Nemamo se mi razloga ljutiti na EU jer se oni ponašaju ekonomski racionalno. Nije njihov problem što mi nismo imali nikoga u prethodnim godinama u Savjetu ministara ko bi sa delegacijom Komisije EU otvorio pitanje zdravstvenog osiguranja tih ljudi - kaže on.

                                 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!