[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/12\/06\/na-dan-37.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/12\/06\/100x73\/na-dan-37.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/12\/06\/na-dan-37.jpg","size":"255.21","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / Svijet

Dogodilo se na današnji dan

 

1492. – Kristofer Kolumbo otkrio je ostrvo Hispanjola, sada podijeljeno između Haitija i Dominikanske Republike.

1507. – Njemački kartograf Martin Valdzemiler objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta, kojem je dao naziv Amerika, prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespuccija.

1774. – U Austriji na snagu stupio je Edukativni statut Johana fon Felbigera, prvi državni obrazovni sistem u svijetu.
1792. – Vođe žirondinaca u Francuskoj revoluciji donijele su odluku da izvedu na sud kralja Luju XVI. Revolucionarni sud ga potom osudio na smrt i kralj 1793. pogubljen na gijotini.

1864. – Odobren je 13. amandman od strane Senata i Predstavničkog doma godinu dana kasnije. To je bio prvi od tri “rekonstrukcijska amandmana” u američkom Ustavu. Službeno zabranjuje bilo kakvo prisilno služenje ili ropstvo u SAD-u. Na kraju je proveden i u praksi 6. prosinca 1865. Prvi stavak 13. amandmana navodi: “Ni ropstvo ni prisilno služenje, osim kao kazna za kazneno djelo od čega je stranka uredno osuđena, ne smije postojati unutar SAD-a, niti bilo kojem mjestu pod njegovom ingerencijom.”

1877. – Američki pronalazač Thomas Edison u West Orangeu, u New Jerseyu, demonstrirao prvi zvučni snimak, pjesmu “Mary Had a Little Lamb”.

1916. – Njemačke trupe u Prvom svjetskom ratu ušle su u rumunsku prijestonicu Bukurešt.

1917. – Finski parlament u Helsinkiju proglasio je nezavisnost Finske, koju je priznala sovjetska Rusija. Finska od vremena ruskog cara Aleksandra I gubila je teritorije, a poslije Napoleonovih ratova 1809. postala je rusko veliko vojvodstvo.

1921. – Velika Britanija potpisala je mirovni sporazum sa Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.

1925. – Italija i Egipat potpisali sporazum o granicama talijanske kolonije Libije.

1938. – Francuska i Njemačka potpisale su sporazum o nepovrijedivosti međusobnih granica, koji su Nijemci poništili u Drugom svjetskom ratu.

1941. – U Bici za Moskvu počela je protivofanziva Crvene armije protiv Nijemaca, koji su stigli na 25 kilometara od Moskve. Do kraja februara 1942. njemačke trupe pomjerene su na 200 kilometara od Moskve.

1942. – U Bosanskom Petrovcu, za vrijeme Drugog svjetskog rata, osnovan je Antifašistički front žena (AFŽ), ženska društveno–politička organizacija.

1970. – Poljski lider Vladislav Gomulka i njemački kancelar Willy Brandt u Varšavi potpisali su sporazum o normalizaciji poljsko-njemačkih odnosa. Brant tom prilikom na koljenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao je poštovanje žrtvama njemačkog nacizma.

1971. – Indija je priznala Bangladeš, bivši Istočni Pakistan, a Pakistan uzvratio prekidom diplomatskih odnosa sa Indijom.

1978. – Španci na referendumu izglasali nov Ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

1988. – Umro je Roy Orbison, jedna od najvećih zvijezda američke pop i kantri-muzike.

1989. – Slobodan Milošević je na sjednici Skupštine Srbije proglašen za predsjednika Predsjedništva Srbije, poslije referenduma na kojem je dobio 86 odsto glasova.

1991. – Bombardovan je Dubrovnik od strane crnogorskih rezervista JNA. Na grad je ispaljeno preko 500 topničkih granata. Ukupno je poginulo 19 civila, a ranjeno je preko 60.

1999. – Sud Ujedinjenih nacija za ratne zločine u Ruandi osudio je na doživotni zatvor Džordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Huta, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.

1999. – Kandidat VMRO-DPMNE Boris Trajkovski pobijedio na predsjedničkim izborima u BJRM.

2001. – Dragan Kolundžija, bivši stražar u logoru “Keraterm”, kod Prijedora, pušten na slobodu šest mjeseci prije isteka sudske kazne, odlukom predsjednika Haškog tribunala Kloda Žorde.

2006. – Donji dom australijske skupštine usvojio je zakon kojim se odobrava kloniranje ljudi u terapeutske svrhe, što je gornji dom (senat) već ranije usvojio. Novi zakon dozvolio je proizvodnju ljudskih embriona kloniranjem, radi uzimanja matičnih ćelija.

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!