[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/20\/makedonija-2.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/20\/100x73\/makedonija-2.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/20\/makedonija-2.jpg","size":"467.57","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/20\/makedonija.png","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/20\/100x73\/makedonija.png","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/20\/makedonija.png","size":"957.38","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Provje(t)reno / Provjereno

Demantovana vijest za albansku zastavu na makedonsko-grčkoj granici

Informacija „Albanska zastava zakačena na graničnom prelazu Bogorodica“. objavljena je zajedno sa slikom napravljenom, navodno, na graničnom prelazu Bogorodica, na makedonsko-grčkoj granici, na kojoj je prikazana granična tabla sa zaljepljenom albanskom zastavom, javlja Beta, prenosi Studio B.

U vijesti se navodi da je na ulazu u Makedoniju, sa grčke strane, državni grb Makedonije prekriven albanskom zastavom. Vijest je objavilo nekoliko internet portala, a zatim na svojim internet stranicama i neki tradicionalni mediji. Međutim, nekoliko sati kasnije, stugao je demanti makedonskog Мinistarstva unutrašnjih poslova (MUP) u kome se navodi:.

„U potpunosti su netačne i neistinite informacije i fotomontaže napravljene na nekoliko web portala da je na graničnom prelazu Bogorodica postavljena zastava Albanije. Takav slučaj niјe prijavljen u MUP. Odmah po objavljivanju ovih neistinitih informacija provjereno je navedeno mjesto na graničnom prelazu Bogorodica i konstatovano da takav slučaj ne postoji”.

Lažna vijest za albansku zastavu na makedonsko-grčkoj granici objavljena je u osjetljivom momentu za multietničku Makedoniju. Samo nekoliko dana prije toga u parlamentu je izglasan Zakon o jezicima kojim se proširuje upotreba albanskog jezika u makedonskim institucijama na cijeloj teritoriji zemlje, što je dodatno podgrijalo makedonski nacionalizam.

„Lažne vesti počinju da sve više dominiraju nad profesionalno obrađenim vijestima. Na tu pojavu direktno utiče više činilaca među kojima su povjerenje u medije, kao i stvaranje kriterijuma i vrijednosti jednog društva. I jedna i druga stvar mnogo doprinose tome da se otvori ozbiljan porostor za fake news, kaže direktor novinske agencije MIA Dragan Antonovski.

Lažne vijesti u Makedoniji su toliko česte da se u javnosti odomaćio izraz – zemlja lažnih vesti, prenosi Studio B.
Tako je nedavno na nekoliko portala, pa čak i na jednom skopskom radiju, emitovana vijest da albanski koalicioni partner, Demokratska unija za integraciju (DUI), napušta Vladu Makedonije. Problem je što je to bila tačna vijest ali prije tri godine, odnosno 2015. godine.

Poslanik DUI Artan Grubi, koji je tada saopštio vijest o izlasku ministara ove stranke iz vlade, reagovao je na svom Fejsbuk profilu zbog vijesti koja je ničim izazvano ponovo emitovana marta ove godine, komentarom: „Zbog neznanja i “pljuni-zalijepi” novinarstva moja izjava iz 2015. danas postaje lažna vest“.
Aleksandra Temenugova iz Instituta za kominikacijske studije, je mišljenja da brzi razvoj novih medija stvara plodan teren za razmnožavanje lažnih vesti.

„Infomacije se dobijaju u nula vremena ali nedostaje možda ključni alat za medije provjera informacije, kako bi se plasirala tačna i potvrđena informacija”, kaže ona.

Temenugova pravi razliku između lažnih vijesti i dezinformacija, ali krajnji cilj i jednih i drugih je da budu prezentovani u javnosti kako bi se nanijela šteta ili ostvario profit. Izvori plasiranja ovakvih informacija se često nalaze u krugu političkih ili biznis moćnika, koji po pravilu imaju i najveću korist od tih informacija.

„Ništa nije drugačije nego ranije, bilo da je riječ o biznis centrima moći ili političkim centrima moći. Različita je samо forma, odnosno pakovanje u kojima te lažne vijesti stižu do nas”, kaže Temenugova.
Direktor agencije MIA Antonovski je još oštriji. Kaže da su političari I biznismeni kidnapovali novinarstvo i da ga sada zloupotrebljavaju za svoje potrebe. Najveći dobitnici su, ipak, političari.
„Političke elite, uglavnom, zato što je manipulacija spinovima, pravljenje nekakve političke klime, ambijenta, od koristi onima koji se bore za vlast i nikome drugom. Svi ostali su luzeri”, smatra glavni urednik MIA.
Poplava lažnih vijesti je, bar za sada, nesaglediva, jer su urnisani profesionalni standardi, objašnjava Antonovski.

„Mislim da imamo niske profesionalne standarde. Ima puno medija koji ne ulažu u edukaciju, u profesionalizaciju, u mlade ljude koji će raditi po standardima. U ovom trenutku od svih medija koje imamo može da se napravi jedan profesionalni medij”, kaže Antonovski.

„Sve ove nus pojave koje nam se sada dešavaju možda treba da nas vrate nazad na prve časove na kojima smo studente učili osnovama novinarstva. Koji su osnovni principi prema kojima rade novinari: proverena informacija, tačna, brza, pravedna”, kaže Temenugova.

Pored toga sigurno je potrebno i medijsko opismenjavanje publike da bi mogla da prepozna šta je lažna vijest. Potrebno je razviti i sistemska rješenja za masovnu medijsku edukaciju tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, posebno imajući u vidu uticaj interneta i društvenih mreža na nove generacije popularno zvane “milenijalci”.
Izgleda da je odnos upravo tinejdžera prema lažnim vijestima drugačiji i da su oni potpuno shvatili moć društvenih mreža. Globalno, izgleda da je najveću korist od lažnih vijesti iz Makedonije imao sadašnji američki predsednik Donald Tramp. Naime u vrijeme njegove predsjedničke izborne kampanje 2016. godine, u Velesu je napravljeno skoro 140 internet stranica na kojima su objavljivane lažne vijesti. Riječ je o izmišljenjiim, senzacionalističkim vijestima u korist Trampa, a koje su plasirali makedonski tinejdžeri preko društvenih mreža, najčešće Facebooka. O tome su pisali strani mediji, a makedonski novinari koji su istraživali tu priču nisu previše voljni da govore pred kamerom.

Osnivač Facebooka Mark Cukerberg (Zuckerber) je u intervjuu za CNN potvrdio da su i prošle godine, u vrijeme lokalnih izbora u SAD, ponovo detektovani lažni profili sa fejk vijestima, locirani u Makedoniji.
“U 2017, u vrijeme specijalnih izbora za Senat u Alabami, postavili smo nove alate napravljene da detektuju lažne korisnike koji pokušavaju da šire lažne vijesti. Otkrili smo da puno lažnih korisnika dolazi iz Makedonije”, rekao je Zuckerber .
O tome koliko je ozbiljan problem sa lažnim vestima pokazuje i izveštaj ekspertske grupe Evropske komisije iz marta ove godine, koji sadrži preporuke i savijete za borbu protiv lažnih vijesti i dezinfomacija koje se šire online . Makedonija tokom evropskih integracionih procesa bi, vjerovatno, trebala da primijeni i ove evopske savjete na svom putu od “zemlje lažnih vijesti” ka “zemlji provjerenih informacija”.

(Studio B/startbih.ba; Ilustracija:.wikipedia.org )

Podijelite ovaj članak!