[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/11\/03\/lazni-preparati.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/11\/03\/100x73\/lazni-preparati.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/11\/03\/lazni-preparati.jpg","size":"283.48","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Provje(t)reno / Provjereno

Crno tržište:Rupu u zakonu popunili lažni preparati

Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

 

Imate problem sa proširenim venama? Boli vas kičma i zglobovi? Muče vas papilomi? Patite od ćelavosti? Kako smršati 30 kilograma bez „po muke“? Ako vam to nije dovoljno ni 50 kilograma manje nije problem.

Ovakvi i slični online oglasi, koji svojim slatkorječivim naslovima „bodu oči“, neizbježni su čak i za one što malo vremena provode na internetu. Šablon je skoro uvijek isti. Intervju sa nekim doktorom, šefom neke domaće ili inostrane klinike u kojem preporučuje neki „čudesan“ preparat ili lijek koji liječi svaku boljku. Ispod njega slijedi cijeli niz ushićenih komentara zahvalnih korisnika magičnog preparata. Jedino što, bar za sada, nedostaje jeste poruka da će oni što naruče odmah dobiti gratis izlječenje ili rješavanje još nekoliko zdravstvenih ili estetskih problema. Sve je postavljeno kao idealan mamac za lakovjerne, a bolesni su najčešće takvi. I dijagnozu i lijek za svoje probleme nerijetko traže upravo na internetu.

Oni koji su po prirodi bar malo sumnjičavi i sami, uz malo guglanja, mogu otkriti prevaru. Ime famoznog doktora je izmišljeno, njegova slika je skinuta ili ukradena s interneta, klinika na kojoj radi ne postoji, preparat ili lijek koji se nudi se ne spominje nigdje više, nema nikakvih podataka o prodavcu ni o sadržaju preparata, a i zahvalni korisnici su imaginarni jer su stvoreni fotomontažom. Jedine informacije koje se zapravo mogu naći na portalima koji nude ove preparate je njegova cijena i formular za popunjavanje podataka o potencijalnom kupcu.

Najveća opasnost vreba na internetu

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hecegovine (ALMBiH) ističu kako se oni bave obezbjeđivanjem kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova na tržištu BiH, što postižu davanjem dozvole za stavljanje u promet samo onim lijekovima koji su kvalitetni, efikasni i sigurni i nadgledanjem proizvodnje i uvoza, i to: putem izdavanja dozvole domaćim proizvođačima za proizvodnju, putem izdavanja dozvole veleprometnicima za promet na veliko, putem kontrole prve serije lijeka koja se pušta na tržište, kontrole određenih parametara prilikom uvoza svake serije lijeka i putem inspekcijskog nadzora. Tek nakon pozitivnog nalaza o izvršenoj kontroli kvaliteta, izdatog od ALMBiH, dozvoljen je promet predmetnom serijom lijeka.

U Agenciji napominju kako lijekovi koji nemaju dozvolu za promet (neregistrovani) mogu biti uvezeni u BiH za potrebe liječenja određenog pacijenta, odnosno određene grupe pacijenata na prijedlog zdravstvene ustanove, a na osnovu odobrenja entitetskih ministarstava nadležnih za poslove zdravlja i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta. Nadzor nad maloprodajom lijekova (apoteke) je u nadležnosti entitetskih, odnosno kantonalnih farmaceutskih inspektora.

„Prema entitetskim zakonima o apotekarskoj djelatnosti, prodaja lijekova putem interneta nije dozvoljena. Internet je slobodno tržište koje niti jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost, jer putem interneta građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerenog kvaliteta“, upozoravaju u Agenciji te ističu kako se prometom lijekova mogu baviti samo licencirane ustanove. To znači da se prometom lijekova na veliko mogu baviti samo veleprometnici kojima je ova agencija izdala dozvolu za promet na veliko, a prometom lijekova na malo se mogu baviti apoteke kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja izdala dozvolu. U Agenciji također ističu kako se fizička lica i nelicencirane ustanove ne mogu baviti prometom lijekova i takav promet lijekova je nelegalan pa samim tim potpada u nadležnosti odgovarajućih organa unutrašnjih poslova i tužilaštava. Kada je riječ o inspekcijskom pregledu i kontroli kvaliteta zaplijenjenih lijekova, ALMBiH ima uspostavljene određene vidove saradnje sa carinom i Tužilaštvom BiH. U ALMBiH navode kako jeinternet glavni put za distribuciju falsifikovanih lijekova.

„Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće se falsifikuju 'life style' lijekovi (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje, anabolici), mada se može prema iskustvima drugih država konstatovati da se krivotvore i 'life saving' lijekovi (antibiotici, vakcine, citostatici).

Kod falsifikovanih lijekova sadržaj aktivne supstance najčešće nije odgovarajući. Nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopšte ne sadrže aktivnu supstancu ili sadrže posve drugu supstancu od one koja je navedena na pakovanju. Svakako, ukoliko pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklarisanu količinu aktivne supstance ili uopšte ne sadrži aktivnu supstancu neće se izliječiti i samim tim će njegovo zdravlje biti ugroženo.

Stoga, da bi bili sigurni u sadržaj i kvalitet lijeka, građani trebaju nabavljati lijekove samo u ovlaštenim apotekama“, poručuju iz Agencije.

Korisnik se ne smije dovesti u zabludu

U Agenciji napominju kako je na nivou entiteta prije više od godinu dana donesena podzakonska regulativa po kojoj dijetetski proizvodi koji su u prometu u BiH moraju biti upisani u registre dijetetike, koji su u nadležnosti entitetskih ministarstava zdravlja, koji na osnovu podnesene dokumentacije mogu da potvrde da li se radi o dijetetskom proizvodu. Nešto složenija situacija je kod graničnih proizvoda („borderline products“), koji po svom sastavu ponekad mogu biti dijetetski proizvod i npr. lijek, ali tada je, navode u Agenciji, procjena potrebna sa više aspekata, te se ona radi od slučaja do slučaja. U tom slučaju jedan od veoma bitnih faktora je prezentacija proizvoda i njegova namjena, te isti nisu u nadležnosti Agencije pod uslovom da su označavanje, reklamiranje i prezentacija proizvoda takvi da se proizvodu ne pripisuje svojstvo prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili da upućuje na takva svojstva.

U slučajevima kada se ipak procijeni da takav proizvod jeste lijek sa režimom izdavanja „BRp“ - bez ljekarskog recepta, prilikom reklamiranja postoji regulativa koja mora biti ispoštovana.

„Neki od bitnih članova su da se u oglasu mora dati istinita i naučno dokazana informacija o lijeku uz poštovanje etičkih kriterija, a u cilju njihove pravilne i racionalne upotrebe, ne dovodeći u zabludu korisnika. Nikako nije dopušteno navoditi na dojam da uzimanje lijeka garantuje uspjeh u liječenju bolesti, te uključivati preporuke zdravstvenih ili naučnih  radnika, kao i preporuke osoba koje bi zbog svoje popularnosti mogle poticati korištenje lijeka. Iz svega ovoga se može zaključiti da postoje jasna pravila i ograničenja kod oglašavanja lijekova koji imaju režim izdavanja bez recepta – „BRp“, jer se jedino oni mogu reklamirati široj javnosti,

Sa druge strane, ne postoji regulativa za oglašavanje dijetetskih proizvoda, a nerijetko se dijetetskom proizvodu pripisuju svojstva lijeka“, ističu u Agenciji.

Utvrđivanje „mjesne nadležnosti“

Uprkos svemu, online tržište lažnih preparata i lijekova evidentno cvjeta. Kako su nam kazali u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), u dosadašnjem radu nisu preduzimali mjere i radnje u vezi sa navedenim krivičnim djelima koja, po njihovom mišljenju, spadaju u nadležnost entitetskih policijskih agencija. Kada je pak riječ o entitetskim agencijama, nezvanično smo saznali da su svjesni problematike, ali da najveći problem predstavlja nepostojanje adekvatne regulative koja bi tretirala ovaj vid kriminala. Nešto rječitiji su bili u Policiji Brčko Distrikta BiH gdje su nam kazali kako su u njihovi pripadnici u posljednje tri godine učestvovali u međunarodnim akcijama koje su se odnosile na borbu protiv farmaceutskog kriminaliteta, koji podrazumijeva „proizvodnju, trgovinu i stavlјanje u promet falsifikovanih lijekova, ukradenih ili nezakonitih lijekova i medicinskih sredstava“.

„Tokom ovih akcija nije bilo posebnih rezultata, s obzirom da Policija Brčko Distrikta BiH nije imala prijava kada je u pitanju nezakonita trgovina lijekovima, dok oglašavanje putem web portala i lica koji se putem interneta bave takvim aktivnostima nisu identifikovana kao lica sa područja Brčko Distrikta BiH. Zakonskih barijera nema, a kao jedna od otežavajućih okolnosti, prilikom identifikacije i rasvjetlјavanja ovakvih slučajeva, koji se odvijaju putem oglašavanja na internetu, jeste 'mjesna nadležnost' jer većina lica koriste lažne profile i nisu sa područja Brčko Distrikta BiH. Kada su u pitanju prijave građana, građani se mogu obratiti policiji, lično ili putem telefona, i prijaviti bilo kakvu sumnjivu aktivnost kada je u pitanju nezakonita distribucija lijekovima. Zakonska regulativa koja obuhvata ovu oblast je propisana u Krivičnom zakonu Brčko Distrikta BiH i odnosi se na krivično djelo prevara, iz člana 288, i krivično djelo nadrilјekarstvo, iz člana 227“, kazali su nam u ovoj policijskoj agenciji.

Lažni lijekovi protiv raka

Britanski BBC je sredinom septembra objavio rezultate istraživanja prema kojima YouTubeov algoritam promoviše lažne metode liječenja raka na mnogim jezicima. Dodatni problem predstavlja činjenica da se takve reklame koje dovode u zabludu često nalaze pored oglasa poznatih i velikih svjetskih brednova iz raznih oblasti. Kako su naveli, pretražujući YouTube na 10 različitih jezika, BBC je pronašao više od 80 videozapisa koji sadrže zdravstvene dezinformacije - uglavnom lažne lijekove protiv raka. Čak deset videozapisa je imalo više od milion pregleda. Neprepoznati „lijekovi“ često uključuju konzumiranje određenih „materija“, poput kurkume ili sode bikarbone. Dijete na bazi sokova ili ekstremni post su takođe bile česte preporuke dok su se neki zalagali za konzumiranje magarećeg mlijeka ili kipuće vode. Za nijedan od ponuđenih lijekova i preparata nije klinički dokazano da pomaže u liječenju raka.

Interpolova akcija

U koordiniranim policijskim akcijama koje su provedene u oktobru prošle godine u 116 zemalja zaplijenjeno je 500 tona nedozvoljenih farmaceutskih proizvoda dostupnih na internetu, uključujući lažne lijekove protiv raka i protiv bolova i ilegalne šprice. 

Operacija pod nazivom „Pangea XI“ dovela je do 859 hapšenja širom svijeta i zapljene farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od oko 14 miliona dolara (12,19 miliona eura) koji su potencijalno opasni.

„Fokusirali smo se na usluge dostave koje su organizirale kriminalne mreže i u okviru te operacije ukinut je 3.671 link, uključujući sajtove, stranice na društvenim mrežama i online tržišta“, naveo je Interpol. 

Ilegalna trgovina lijekovima na internetu, a naročito na „dark“ webu, u posljednjim godinama značajno raste, uprkos tome što nadležni gase sajtove na kojima se oni prodaju. Razlog je, kažu, i u tome što su kriminalne grupe međusobno sve različitije i zato što privlače nove klijente.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!