[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/03\/15\/zaplijena-oruzje.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/03\/15\/100x73\/zaplijena-oruzje.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/03\/15\/zaplijena-oruzje.jpg","size":"99.32","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Kolumne

Balkanska švercerska ruta: Tajni kanali krijumčara oružja

Piše: Đuro Kozar

U januaru ove godine iz Belgije je u Bosnu i Hercegovinu izručen Adis Abaz koji je osumnjičen za terorizam i njemu je Sud BiH produžio pritvor do 21. januara 2022. godine. Dvogodišnji pritvor je određen jer je nakon jedne prvostupanjske presude i još jedne optužnice, te pored izrečenih mjera zabrane, bježao iz zemlje. Osim toga,  Abaz je osumnjičen i protiv njega će se voditi istraga zbog toga što je nabavio oružje teroristima koji su u novembru 2015. izveli napad u Parizu kad je ubijeno 130, a ranjeno više od 400 ljudi. Njegov DNK pronađen je na oružju kojim je izvršen ovaj napad. Zbog kriminala poznat je policijama u nekoliko zemalja, ali je, na temelju potjernice Interpola, ipak, sproveden u BiH i tu će po svemu sudeći i ostati – iza rešetaka.

Adis Abaz „dolijao“

Prošle su već četiri godine i tri mjeseca od spomenutog koordiniranog terorističkog akta na više lokacija u Parizu, ali je taj događaj još u fokusu tamošnje javnosti, budući da je to najveći napad na tlu Francuske od Drugog svjetskog rata. Pored ostalog, napadači su upali u koncertnu dvoranu Bataclan i samo tu pobili oko 90 većinom mladih koji su bili na koncertu. Odgovornost za ovaj zločin preuzeo je ISIL, a policija u Parizu je brzo provela istragu, sa težištem na tome odakle izvršiteljima naoružanje i oprema za simultano djelovanje širom grada. Tako se došlo do toga da su žrtve ubijene rafalnim hicima iz automatske puške tipa „kalašnjikov“, kalibra 7,62x39 mm, koja se proizvodi u Fabrici „Zastava“ u Kragujevcu. Te duge cijevi, kako se ispostavilo, teroristima je prodao spomenuti bh. državljanin Adis Abaz, koji se u vrijeme te transakcije nalazio u Njemačkoj.

Prema dokumentima koje su njemački istražitelji predali kancelariji tužitelja u Drezdenu, napadači iz Pariza su navodno početkom novembra 2015. oružje naručili putem interneta, od švercera iz Njemačke. U porudžbini su bile dvije puške AK-47, odnosno „kalašnjikovi“, napravljeni u Kini te dvije „Zastavine” puške M-70 napravljene u vrijeme SFRJ. To oružje (na kojem su Abazovi otisci), vjerovantno je prodato 7. novembra te godine kupcu iz Pariza, navodno arapskog porijekla. Na temelju istrage, internet poruka njemačka policija navodi da je osumnjičeni sudjelovao u najmanje osam slučajeva prodaje oružja Arapima od 14. avgusta do 18. novembra 2015. godine.

On je dugogodišnji švercer oružja koji je trgovao sa teroristima duže vrijeme. Prema također nezvaničnim informacijama sigurnosnih agencija, prije pet godina prodao je teroristima povezanim s ISIL-om „kalašnjikove“ i municiju. Dobro je poznat brojnim policijskim i obavještajnim agencijama evropskih zemalja. Ranije je povezivan sa belgijskim i hrvatskim državljaninom Nikolasom Grbešom, koji je u BiH u decembru prošle godine uhapšen i izručen Belgiji. I Grbeša, također, švercer oružja, dovođen je u vezu s isilovcima koji su 2016. izveli napad na aerodromu u Briselu. Istražitelji su zaključili da su Abaz i Grbeša godinama sarađivali u vezi sa švercom naoružanja.

Adis Abaz (rođen u Zenici) 2011. osuđen je u Sudu BiH na 2,5 godine zatvora zbog krijumčarenja droge i vojne opreme, ali je uspio izbjeći zatvor pobjegavši iz BiH. Tokom  2018. je uhapšen u Sloveniji zbog krijumčarenja oružja jer je otkriven na granici kad je htio preći u Austriju. Tom prilikom u njegovom automobilu pronađeno je više pušaka, municije te vojne opreme. Tada je izručen u BiH, ali nije pritvoren, nego su mu samo određene mjere zabrane te je ponovo ilegalno napustio zemlju i pobjegao u Njemačku. Početkom prošle godine protiv njega je u odsustvu podignuta optužnica za krivično djelo neovlaštenog prometa opojnim drogama. Dilovanje droge mu je, izgleda, bio uzgredan posao jer slovi za jednog od ključnih švercera naoružanja koje je iz BiH išlo preko Hrvatske i Slovenije u zemlje Europske unije. Istraga koju će protiv njega voditi Tužiteljstvo BiH,uz pomoć policijskih agencija, trebala bi da pokaže odakle ovom osumnjičenom automatske puške i municija za ilegalnu prodaju.

Iz „Zastave“ u terorizam

Francuska policija je putem Interpola, što je standardna procedura, nadležnim organima u Republici Srbiji proslijedila i brojeve „kalašnjikova“ koji su nađeni tokom istrage nakon napada u Parizu u novembru 2015. a za koje se sumnja da su ga koristili teroristi. Generalni direktor fabrike „Zastava oružja“ iz Kragujevca  Milojko Brzaković izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je ta fabrika MUP-u Srbije dostavila sve informacije i dokumentaciju o oružju, koje je korišćeno u terorističkim akcijama u Parizu.

Potvrdio je da su automatske puške koje su pronađene u Parizu proizvedene u „Zastavi“ u vrijeme bivše Jugoslavije, da su one otpremljene u vojne jedinice na teritorijama tadašnjih republika Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Direktor je dodao onu već dobro poznatu pretpostavku da je nepoznato ko se, u međuvremenu, i na koji način domogao tih pušaka i u koji dio svijeta su one mogle stići.

Sumnja da su izvršitelji jednog od najvećih terorističkih akata u periodu poslije napada u SAD-u 11. septembra 2001. godine koristili oružje proizvedeno u Srbiji neprijatna je Beogradu, ali ne i iznenađujuća imajući u vidu koliko se vojnog ličnog naoružanja „rasulo“ tokom ratova 90-ih na prostorima bivše Jugoslavije. Riječ je o jugoslavenskim verzijama „kalašnjikova“, standardnom naoružanju JNA pa i današnje Vojske Srbije. Francuska policija počela je da putem serijskih brojeva pušaka „odmotava“ klupko zločina, odnosno pokušava da otkrivanjem ilegalnih kanala trgovine oružja rasvijetli što više detalja masakra u Parizu i naravno pred sud izvede i pomagače terorista.

U Ministarstvu sigurnosti BiH su svjesni činjenice da veliki broj građana i dalje posjeduje mnogo ilegalnog oružja i njime uveliko trguje. BiH je i dalje prostor na kojem kriminalne skupine relativno lako mogu naći mnoga različita oružja za izvršavanje svojih paklenih planova. Različite vrste oružja i eksplozivnih sredstava zaostalih iz posljednjeg rata, prema nekim općim spoznajama i procjenama, i dalje ilegalno posjeduje znatan broj bivših pripadnika svih vojski. Neki to naoružanje drže u podrumima, šupama, pa čak i u spavaćim sobama. Prije nekoliko godina jedan mladić u selu Tupkovići kod Živinica nestručno rukujući aktivirao je tenkovsku minu koja je eksplodirala i raznijela ga. Kad su njegovi susjedi čuli eksploziju na lice mjesta su brzo stigli naoružani „do zuba“. Jaka eksplozija kod ljudi je aktivirala strah od novog rata. Nelegalno oružje, dakle, drži se ili nabavlja radi različitih motiva, ali je fakat da se njime uveliko šverca i da se na tome dosta zarađuje po poznatom trgovačkom principu „jefitno kupuj, skupo prodaj“!

Tokom 2018. i 2019. sigurnosne agencije u BiH su zabilježile postojanje nelegalne trgovine oružja na relaciji BiH sa zemljama Europske unije poput Holandije, Švedske, Francuske, Njemačke i Švicarske, ističu u spomenutom ministarstvu sigurnosti. Najčešće se trguje automatskim puškama AK-47, mitraljezima M-48, pištoljima marke „vis“ i „makarov“ kalibra 7x65 i 6x35 mm sa prigušivačima, škorpionima, uzijima te municijom za to oružje. Predmet ilegalne trgovine su čak i navođene rakete strijela i igla. Za razliku od BiH, gdje se oružje može naći po mnogo nižim cijenama, oružje na crnom tržištu, naprimjer, Belgije je znatno skuplje, pa ćete za kupovinu kalašnjikova morati izdvojiti 500 eura. Inače, teroristi uglavnom kupuju malo i lako naoružanje (automatske puške, pištolje i revolvere), dok eksplozive sami prave kupujući razne legalne sastojke i koristeći se uputama na internetu.

Balkanska švercerska ruta

Europol ocjenjuje da na zapadnom Balkanu kola između tri i šest miliona komada vatrenog oružja i da je ono najviše u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni, Albaniji, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu. U Komisiji EU upozoravaju da je lako oružje porijeklom sa Balkana velika prijetnja europskoj sigurnosti i naglašavaju da Pariz i Berlin pokušavaju zaustaviti njegovo širenje. U okviru francusko-njemačke koordinacijske inicijative za suzbijanje krijumčarenja vatrenog oružja na zapadnom Balkanu, utvrđen je plan aktivnosti do 2024. godine. U realiziranje ovog plana pozivane su da se uključe i države koje nisu u Europskoj uniji. To je razumljivo kad se zna da se većina neleglanog oružja iz BiH, Srbije i drugih balkanskih zemalja prevozi glavnim putevima kroz Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku i Belgiju. Nerijetko ovo krijumčarenje oružja bude otkriveno, a oni koji ga prevoze identifikovani i lišeni slobode, ali to organizatore ovog unosnog šverca, nažalost, ne obeshrabruje i oni stalno pronalaze nove osobe, po mogućnosti da nemaju policijski dosje, da budu transporteri.

U Bosni i Hercegovini djeluje Ured Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), u kojem je i Centar za kontrolu malokalibarskog naoružanja, gdje se prati i analizira i šverc oružja. U tom centru imaju saznanja da se krijumčarenje obično provodi u malim pošiljkama u dobro sakrivenom teretu, kamionima, autobusima i privatnim automobilima. Radi se o pošiljkama koje broje od jednog do desetak komada oružja. Oružje je obično skriveno u izrađenim skrovištima po mjeri koja omogućuju da se oružje u rastavljenom stanju uskladišti ili da se na neki drugi način ne otkrije, čak se skrovišta nalaze u okviru šasije vozila. Rute krijumčarenja su prilično nepredvidive budući da su krijumčari primijećeni ne samo na graničnim prijelazima već i na mjestima gdje granice nisu obilježene. Primijećeno je da kriminalci iz BiH koji za novac ilegalno prebacuju migrante iz BiH u Hrvatsku istovremeno švercuju oružje i vojnu opremu.

Postoje brojne sumnje, ali i konkretni medijski dokazi da je oružje i municija iz država centralne i istočne Europe - a to su Češka, Slovačka, Bugarska, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i BiH - transportirano u Saudijsku Arabiju, Jordan, Liban, Ujedinjene Arapske Emirate i druge arapske zemlje, a potom je distribuirano militantima u Siriji i Iraku. Premda su se velike sile dogovorile da će okončati rat u Siriji 2018. s obzirom na to da je poražen teroristički ISIL na terenu se situacija, ipak, sve više komplicira. Sada je rat u Siriji, kako ističu poznavaci tamošnje situacije, prerastao u rat svih protiv svih što znači da oni koji ilegalno militante  snabdijevaju naoružanjem i vojnom opremom i dalje imaju posla – a žrtava je sve više.

Izvoz bh. vojne industrije

Već godinama iz Bosne i Hercegovine izvozi se u više zemalja oružje, municija i vojna oprema, a vojna namjenska industrija je među pet sektora koji ostvaruju najbolje rezultate u vanjskotrgovinskom prometu. Ima li podataka o krajnjem korisniku i da li to što se izvozi na kraju završava u rukama militantnih skupina? Uglavnom poznat je kupac, a šta on dalje radi sa kupljenom robom potpuno je neizvjesno. U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ističu da svaki podnosilac zahtjeva za izdavanje dozvole za izvoz oružja mora dostaviti izjavu krajnjeg korisnika i uvoznu dozvolu ili međunarodni uvozni certifikat izdat od nadležne državne institucije zemlje koja je krajnji korisnik tog oružja.

Zakonom o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene regulirani su izvoz, uvoz i tranzit oružja i vojne opreme. Da bi BiH uopće mogla bilo gdje izvesti neko oružje prvo se moraju pribaviti prethodne saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva odbrane BiH. Tako Ministarstvo vanjskih poslova BiH može izdati odluku za izvoz oružja ili municije samo ako je to u skladu sa vanjskom politikom BiH, vodeći računa o mogućim zabranama i sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a, OSCE-a i Europske unije, kao i o zajedničkom stavu Vijeća EU-a kojim se utvrđuju zajednička pravila. Ovo ministarstvo, također, mora voditi računa o bilateralnoj i multilateralnoj poziciji BiH prema državama i drugim subjektima međunarodnog prava koji sudjeluju u vanjskotrgovinskom prometu uključujući međunarodnopravne i političke obaveze BiH ako postoje određene sankcije i zabrane multilateralnog karaktera.

Ministarstvo sigurnosti BiH može izdati dozvolu samo ako izvoz naoružanja neće ugroziti unutrašnju sigurnost BiH, dok Ministarstvo odbrane BiH dozvolu izdaje u skladu s odbrambenom politikom države. Vodeći računa o navedenim propisima i obavezama, iz Ministarstva trgovine i ekonomskih odnosa BiH ističu da su u prethodne dvije godine izdate dozvole za izvoz oružja i vojne opreme u Irak, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Bosna i Hercegovina u prošloj godini izvezla je oko pet miliona i 200.000 komada vojne opreme čija je vrijednost približno 108 miliona eura. Na listi prvih deset država u koje se izvozi bh. oružje i municija su: Italija, Srbija, Njemačka, Slovenija,Turska, Češka Republika, Sjedinjene Američke Države, Hrvatska, Španija i Slovačka Republika.

Fabrika municije „Igman“ iz Konjica nalazi se među prvih pet kompanija namjenske industrije u regiji. Gotovo cijela proizvodnja se izvozi u čak 50 država na pet kontinenata. „Igman“ istovremeno proizvodi municiju po istočnoj (ruskoj) i po zapadnoj (NATO) varijanti i takvu mogućnost nema mnogo fabrika u svijetu. U Tvornici „Bratstvo“ Novi Travnik proizvedena je prva haubica u našoj državi od 155 mm koja je namijenjena za izvoz. Riječ je o oruđu koje je gotovo u potpunosti bh. proizvod jer je sve, osim kamiona i kompjuterske opreme za navođenje, proizvedeno u Novom Travniku. Riječ je o NATO-ovu kalibru artiljerijskoga naoružanja. To je oružje koje ima automatski punjač sa šest granata, koji sa posebnom vrstom municije ima domet od 40 kilometara.

Šta je malo i lako oružje

Nezakonita proizvodnja i trgovina malog i lakog oružja i njegovo gomilanje te nekontrolirano širenje mogu doprinijeti destabilizaciji sigurnosnog okruženja. Stoga suzbijanje nezakonitog posjedovanja i učinkovita kontrola tog oružja predstavljaju jedan od ključnih preduvjeta sigurnosti, stabilnosti svake države i međunarodnog mira. Po podacima NATO-a, danas u svijetu postoji više od pola milijarde komada malog i lakog oružja, odnosno svaki jedanaesti stanovnik svijeta posjeduje jedan komad tog oružja. Također svaki dan u svijetu ta ogromna količine oružja uzrokuje smrt oko 1.000 osoba. Malo oružje se definira kao oružje namijenjeno za upotrebu jedne osobe (revolveri, automatski pištolji, puške, poluautomatske puške). Lakim oružjem smatra se oružje namijenjeno za pripadnike specijalnih snaga i naoružanih posada (teške strojnice, ručni i montirani lanseri granata, prenosivo protuzračno oružje, prenosivi lanseri protivtenkovskih projektila, minobacači kalibra manjeg od 100 mm). 

Dozvola za pištolj

Strah od obnove rata, nepovjerenje u policiju i pravosuđe, osobna ili zaštita imovine i obitelji - neki su od razloga zbog kojih se građani BiH odlučuju ili da skrivaju naoružanje zaostalo od rata, ilegalnim ili legalnim putem pribave oružje B kategorije, najčešće pištolj. Za legalno posjedovanje, neophodno je podnijeti zahtjev policiji. U zahtjevu se mora navesti zašto se to traži. Podnosilac zahtjeva mora biti stariji od 21 godine, da ispunjava uvjete u pogledu nekažnjavanja, da li je ranije osuđivan ili ne, da li je osumnjičen za krivična djela ili prekršaje s elementima nasilja. Kad su u pitanju posebni uvjeti oni podrazumijevaju da je zdravstveno sposoban i da obavi određenu obuku. Oružje B kategorije - pištolje, lovačke puške, moguće je pronaći jednostavnom pretragom na internetu. No, pored svakog artikla jasno stoji - ne prodaje se bez dozvole. Inače, nije dozvoljeno da građani legalno imaju puške i za njih se ne može dobiti dozvola u policiji.

Opasni trgovac Slobodan Tešić

Jedan od najvećih trgovaca oružja, municije i vojne opreme na Balkanu jeste Slobodan Tešić, sa prebivalištem u Srbiji. Ovih je dana ponovo dospio u žižu javnosti nakon što je beogradski nedjeljnik NIN objavio da je njegova kompanija jedan od najvećih dužnika Fabrike naoružanja „Krušik“ iz Valjeva. Njegovo ime je sada poznato mnogima, ali ne i lik - osim mutne fotografije nepoznatog autora koja kruži internetom, i potjernice Interpola koja se više ne može naći na web-sajtu ove organizacije.

Rođen je u Kiseljaku u BiH 1958., a tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih preselio se u Srbiju gdje je počeo da trguje oružjem. Od 2003. bio je na listi Ujedinjenih nacija za zabranu putovanja zbog kršenja sankcija za izvoz oružja u Liberiju. On je tada rekao da je mislio da je oružje namijenjeno Nigeriji, ali tamo nije završilo jer je falsificiran podatak o krajnjem korisniku. BBC je ovu aferu obradio u dokumentarnom filmuTrgovina oružjem" 2003. godine. Mreža za istraživanje kriminala i korupcije KRIK iz Beograda objavila je da je Tešić 2013., nakon stupanja Srpske napredne stranke na vlast, sklonjen sa crne liste UN-a, a tadašnji ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić mu je dodijelio diplomatski pasoš.

„Postoji dugačka lista zločina koji su u vezi s ovim čovjekom i snabdijevanje oružjem Iraka, Liberije i terorističkih režima“, navodi Vikiliks o Tešiću. Prema američkim podacima, on trenutno posjeduje ili direktno kontrolira trgovinska preduzeća Partizan Tek i Tehnoglobal Sistems, registrirane u Srbiji, i Charso Limited i Grawit Limited sa sjedištem na Kipru. „Da bi obezbijedio poslovne ugovore sa različitim zemljama u vezi s oružjem, Tešić je direktno ili indirektno davao mito i pružao finansijsku pomoć“, stoji u saopćenju američkog ministarstva finansija. Tešić svoje ortake ima i u BiH.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!