[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/05\/22\/dr-zijad-becirovic.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/05\/22\/100x73\/dr-zijad-becirovic.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/05\/22\/dr-zijad-becirovic.jpg","size":"67.08","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Bosna i Hercegovina

ANALIZA Zijad Bećirović: BiH je zemlja brojnih neiskorištenih šansi, 2. oktobara preuzmite sudbinu u svoje ruke

 Prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFiMES), iz Ljubljane, analizira za naš portal zašto su pobjede Macrona i Goloba pobjede Evropske unije, ali i naše pobjede

Piše: Prof. dr. Zijad Bećirović (IFiMES)

Nedvosmisleno je ukrajinska kriza, odnosno ruska invazija na Ukrajinu promijenila tokove historije ne samo u Evropi nego u svijetu.

Evropski kontinent na kojem su započeta dva svjetska rata pokazuje koliko su ranjive čak i slabašne njegove demokratije.

Možda ćemo najbolje tu ranjivost razumjeti na primjeru Slovenije, male i nekada uzorne države, koja je bila vodeća država među deset novoprimljenih članica Evropske unije 2004. godine. Poslije punopravnog članstva u EU država se nije najbolje snašla i počela je padati na ljestvici među novoprimljenim državama i sada zauzima poziciju negdje na sredini te ljestvice. 

Odmah poslije ulaska u EU 2004. godine na vlast dolazi Janez Janša i njegova Slovenska demokratska stranka (SDS). Već tada se primjećuju pojedine retrogradne tendencije, ali ne u takvoj mjeri da bi alarmirale slovensku i evropsku javnost. Slovenija je iz tog perioda izašla posebno ranjena, pogotovu zbog finansijske krize. Ipak, ponovni Janšin dolazak na vlast u martu 2020. godine pokazao je sve retrogradnosti i brutalnosti njegovog režima, koji je posljedica njegovog tijesnog savezništva sa Viktorom Orbanom, a koji je satelit Vladimira Putina, a Janša Orbanov, i potpuno je jasno o kakvom društvu se radi. U protekle dvije godine Janša je uspio eutanazirati i podrediti državne institucije, posebno policijsko-sigurnosni i obavještajni aparat, napadati novinare i čak raditi na uništavanju Slovenske tiskovne agencije (STA) i podređivanju javne RTV Slovenija sebi i svojim interesima. Tome treba dodati nezakonito prisluškivanje nepodobnih pojedinaca, opozicionih političara, novinara, civilnog društva, NVO. Kadriranje je bilo prema odanosti i poslušnosti prema njemu. I sve mu to nije bilo dovoljno pa je izjavio da mu treba još pet godina mandata da "oslobodi" Sloveniju, a to u prevodu znači da Slovence kao izrazite antifašiste pretvori u suštinsku suprotnost. Sve navedeno je prouzrokovalo žestoku reakciju većinske Slovenije, koja je u Robertu Golobu prepoznala čovjeka koji može Sloveniju vratiti u normalne tokove, sprovesti prijeko potrebne promjene i državu usmjeriti prema Briselu, a ne prema Budimpešti i Viktoru Orbanu, posljedično Putinu. Na izborima je Golob dobio plebiscitarnu podršku.

Kakva je budućnost Janeza Janše?

Njegova budućnost bi mogla biti u istragama u Sloveniji, ali i izvan nje. Tu je posebno važna Bosna i Hercegovina da se zaključi istraga o navodnom nezakonitom finansiranju i finansijskim malverzacijama koje se povezuju sa Slovenskom demokratskom strankom (SDS) na čijem je čelu već 30 godina. Kadrovi Milorada Dodika u SIPA-i i Tužilaštvu BiH opstruiraju i blokiraju tu istragu dok zauzvrat Janša blokira donošenje sankcija EU prema Dodiku. Pobjeda Roberta Goloba šalje snažnu poruku i BiH, da se s olovkom u ruci na demokratskim izborima može srušiti režim, što je poruka građanima BiH za 2. oktobar ove godine da preuzmu sudbinu u svoje ruke.

Pobjeda Macrona u Francuskoj predstavlja pobjedu između lošeg i lošijeg kandidata za Francusku i EU. Francuzi obično u prvom krugu predsjedničkih izbora glasaju vođeni emocijom, a u drugom razumom. Ipak pobjede Macrona i Goloba predstavljaju pobjede nad putinovcima. Naredne godine su parlamentarni izbori u Francuskoj i Macron se mora potruditi i učiniti radikalne iskorake nabolje. Na ruku mu ide činjenica da mu je ovo posljednji mandat i može donositi odluke koje nisu po volji većinskog javnog mnijenja. Pri tome je važna činjenica da je ukrajinska kriza otvorila oči Evropi da se ona mora mnogo brže mijenjati, jer je ovo udar na vrijednosti EU i evropski način bitisanja. Ukoliko EU ne preduzme snažne korake usmjerene ka proširenju može se lako desiti da pojedine zemlje regiona promijene geopolitičku orijentaciju i tako Zapadni Balkan bude zauvijek izgubljen za EU. Doslovno se budućnost Zapadnog  Balkana brani na kijevskim ulicama. Zbog toga bi uspjeh odbrane Ukrajine bio uspjeh Evrope, uključujući i Zapadni Balkan. U suprotnom, Ukrajina će biti samo epizoda u razaranju Evrope, jer na red dolaze druge zemlje.

U takvoj konstelaciji se postavlja pitanje gdje i kome pripadaju pojedini čelnici. Jedan od njih je sasvim sigurno i mađarski premijer Viktor Orban. Ukrajinska kriza je potvrdila da takvi tipovi lidera očito više pripadaju Putinu i sa potpunim pravom se za njih upotrebljava izraz putinovci. Orban otvara brojna pitanja unutar EU. Da li je postojeće stanje unutar EU održivo, posebno način odlučivanja i subverzivno djelovanje posebno Višegradske grupe država, koje više dobiju sredstava iz EU nego što uplate u njen budžet i opstruiraju bilo kakav značajni napredak EU. A u čijem je interesu destabilazacija EU i Balkana nego – Putina.

Ukoliko EU ne preduzme odlučne korake za svoju budućnost imat ćemo situaciju da putinovci odlučuju o našoj budućnosti, a to faktički znači da smo odustali od nje. Zbog toga je proces otrežnjenja EU trenutno možda najvažniji proces unutar EU. Može li se EU suprotstaviti tokovima historije? Pobjede Macrona i Goloba moraju biti i pobjede EU, dakle i naše pobjede. Ne potcjenjujmo radikalne desničare, oni su spremni na sve pa i na pravo da nam uskrate budućnost i da Evropu grade po svojoj mjeri. Tokovi historije su nemilosrdni i traže kompleksan odgovor. Krizu moramo shvatiti kao šansu da učinimo pozitivne promjene, a izbore kao dan prekretnice, jer s olovkom u ruci na izborima sami možemo napraviti preokret u korist naše budućnost. Bosna i Hercegovina je zemlja brojnih šansi, nažalost neiskorištenih. Izbori su šansa da se to promijeni.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!